Plenković: Izlazak iz prekomjerne neravnoteže važan za gospodarstvo

Izlazak Hrvatske iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža nakon pet godina iznimno je važan za stabilnost, daljnje jačanje hrvatskoga gospodarstva te za povjerenje investitora, rekao je premijer Andrej Plenković u povodu izvješća Europske komisije u sklopu zimskog paketa europskog semestra.

Zabilježen je napredak u provedbi svih četiriju preporuka Europske komisije u odnosu na prošlu godinu i, još važnije, ustanovljen je izlazak Hrvatske iz dugogodišnje procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u kojoj je bila još od 2014., navodi se u priopćenju Vlade.

- Današnjom odlukom Europske komisije Hrvatska je svrstana u višu kategoriju, u društvo država članica Europske unije sa stabilnim gospodarstvima, zajedno s Njemačkom, Irskom, Francuskom, Nizozemskom, Rumunjskom, Španjolskom, Portugalom, Švedskom i Bugarskom, izjavio je Plenković.

Vlada pozdravlja to što Europska komisija prepoznaje i vrednuje njezine napore te što je ustanovila znatan napredak u jačanju proračunskog okvira i u reformi mirovinskog sustava. Jednako tako, konstatirala je napredak u reformi javne uprave, u poboljšanju korporativnog upravljanja državnim poduzećima, u usklađivanju okvira za određivanje plaća u javnom sektoru, u reformi obrazovnog sustava, u smanjenju administrativnog i regulatornog opterećenja te u poboljšanju kvalitete učinkovitosti pravosuđa.

Vlada također pozdravlja to što je Komisija u svom izvješću utvrdila da je Hrvatska u odnosu na prošlu godinu zabilježila napredak u svakoj od njezinih specifičnih preporuka, što u dosadašnjim izvješćima Komisije nije bilo slučaj. Pristup Vlade koji se temelji na tzv. trokutu uspješnosti, koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, dok je cilj svih reformi koje se poduzimaju nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana.

- Današnjim Izvješćem Europska komisija ponovno prepoznaje ispravnost naše ekonomske politike. Time hrvatskoj Vladi daje dodatni poticaj za daljnji reformski zamah na svim područjima, kao i u sklopu procesa pristupanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II, što je prvi korak prema uvođenju eura, stoji u priopćenju.

EK: Hrvatska više nema prekomjerne ekonomske neravnoteže

Hrvatska, koja je još u 2018. bilježila prekomjerne ekonomske neravnoteže, sada bilježi ekonomske neravnoteže, ustvrdila je Europska komisija u izvješću objavljenom u srijedu u sklopu zimskog paketa europskog semestra.

Europski semestar mehanizam je za koordinaciju ekonomskih politika, koji je uveden kako bi se spriječile buduće krize i kako bi se moglo reagirati prije nego što kriza poprimi šire razmjere. Nepoštovanje preporuka može dovesti i do sankcija, koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava iz europskih fondova.

EK je još u ožujku 2014. utvrdila postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj. Iste godine Hrvaska je ušla i u postupak prekomjernog deficita, no iz te procedure izašla je u 2017.
Ekonomski razvoj pridonio korekciji postojećih neravnoteža

Sada EK ističe da je ekonomski razvoj pridonio postupnoj korekciji postojećih neravnoteža u Hrvatskoj, posebice onih povezanih s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, što je dovelo do smanjivanja rizika.

EK navodi i da su zakonodavna aktivnost i predanost održivoj korekciji neravnoteža nedavno pojačani, pri čemu će ključna biti puna, brza i učinkovita primjena reformi.

Preostale ranjivosti hrvatskoga gospodarstva povezane su s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga u kontekstu niskog potencijala rasta, napominje se u izvješću.

Zaduženost se smanjuje

Ipak, zamjećuje EK, zaduženost se smanjuje posljednjih godina. To je poduprto snažnim nominalnim gospodarskim rastom, iznad procijenjenog potencijalnog rasta, te razboritom fiskalnom politikom.

Negativna neto vanjska pozicija i dalje ostaje velika, no poboljšava se zbog viškova u bilanci plaćanja.

Privatni sektor se i dalje razdužuje, no tempo tog razduživanja se smanjuje, dok se rast kredita i investicija oporavlja, zamjećuje EK.

Proračun je u plusu od 2017., a javni dug znatno je smanjen, s vrhunca zabilježenog u 2014.

Financijski sektor je dobro kapitaliziran i profitabilan, dok loši zajmovi, iako se smanjuju, ostaju na povišenoj razini. Izloženost kompanija i kućanstava stranoj valuti smanjena je, navodi EK, no i dalje su prisutne ranjivost.i

S donošenjem mirovinske reforme, čija je primjena počela 2019., i novim zakonodavnim okvirom kojim se poboljšava fiskalni okvir, pojačava se i zakonodavna aktivnost, kažu u EK.

Ostale su relevantne zakonodavne mjere u pripremi, a njihova cjelovita implementacija ostaje ključna za jačanje otpornosti hrvatskoga gospodarstva, napominje se u izvješću.

Makroekonomske neravnoteže u još devet zemalja

U ovom ciklusu semestra EK je zaključio da još devet zemalja EU-a, uz Hrvatsku, bilježi makroekonomske neravnoteže. To su Bugarska, Francuska, Njemačka, Irska, Rumunjska, Nizozemska, Portugal, Španjolska i Švedska.
Cipar, Grčka i Italija pak u skupini su zemalja s prekomjernim neravnotežama.

Grčka je prvi put bila predmet detaljne analize, nakon što je integrirana u Europski semestar nakon uspješnog dovršetka programa stabilizacijske pomoći u kolovozu 2018.