Potpisan sporazum između Hrvatske i CERN-a

Hrvatska je postala pridružena članica CERN-a, najvećeg istraživačkog laboratorija na svijetu. Svečano potpisivanje sporazuma između Republike Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja održano je u zagrebačkom Tehničkom muzeju.



Sporazum su potpisale ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i glavna direktorica CERN-a Fabiola Gianotti. Na svečanosti su bili i predsjednik Vlade Andrej Plenković te ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.



Divjak: Ovo je početak nečeg velikog

Ovo je početak nečeg velikog i novog za Hrvatsku, veliki dan za hrvatsku znanost, rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

- Hrvatska želi, mora i treba sudjelovati u pothvatima velikih otkrića, ali podaci jasno pokazuju da se moramo odmaknuti od uravnilovke u našem sustavu jer tako spašavamo one izvrsne koji taj sustav trebaju reformirati, rekla je.

Kao temeljni cilj u području znanosti istaknula je poticanje izvrsnosti, za što je preduvjet povećavanje ulaganja u znanost. U manje od dvije godine u proračunu su povećana sredstva za 53 milijuna kuna te je ugovoreno 2,5 mlrd. kuna ulaganja u znanost iz europskih fondova.

Kao drugi preduvjet istaknula je međunarodno umrežavanje i ulazak u elitne svjetske znanstvene organizacije, poput CERN-a.

- Možemo biti ponosni što smo po prvi puta nakon niza pokušaja zadovoljili sva tri uvjeta za pridruženu zemlju članicu.

Zahvalila je svima koji su u procesu sudjelovali, ministrima i znanstvenicima, svima koji su se trudili da do potpisivana dođe.



Plenković: Ovo će se odraziti na hrvatsko gospodarstvo

Premijer je istaknuo da su hrvatski znanstvenici godinama surađivali s CERN-om, osobito u nuklearnim istraživanjima.

- Moramo biti tamo gdje su najnapredniji, najinformiraniji, najobrazovaniji i gdje se puno ulaže u znanost. Samo hvatanje koraka s najboljima jamči svakom društvu i državi kvalitetniju budućnost. Kroz nekoliko godina bit ćemo i punopravna članica CERN-a, jer to mora biti cilj. Vrlo brzo vidjet će se koristi pridruženog članstva u CERN-u na hrvatsko gospodarstvo. U vremenu kada dominira inovacija, digitalizacija, upravo nas ovakve institucije trebaju povezati tako da koristi od tih istraživanja budu u partnerstvu s vlastima prenesene u gospodarstvo., rekao je.

Naglasio je da je na raspolaganju puno sredstava iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Bitna je izvrsnost u znanosti.

- Tu su i brojni projekti i suradnja s drugim zemljama poput Švicarske. Mi ćemo kao Vlada i cijela akademska zajednica raditi na tome da CERN bude dio mozaika u kojem ulažemo ne samo u STEM područja, nego da nađemo balans s društveno-humanističkim znanostima. Reforma obrazovnog sustava treba pridonijeti da naši mladi budu znatiželjni, kreativni, da imaju sva bitna znanja u ključnim područjima, rekao je u obraćanju.




U mreži Prvog o ulasku u CERN

O ulasku u svjetsku znanstvenu elitu raspravljalo se i u emisiji "U mreži Prvog", govore državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić, znanstveni savjetnik u Zavodu za eksperimentalnu fiziku na "Institutu Ruđer Bošković" Vuko Brigljević, te viši stručnjak za razvoj proizvoda u Inetecu, Institutu za nuklearnu tehnologiju, Ante Bakić.

Antičić je rekao kako je za Hrvatsku važan ulazak u CERN zato što ćemo postati dio vrha znanosti u svijetu.

- To je i "game changer" za vrhunsku tehnologiju, zato što ono što se radi na CERN-u je vrhunska tehnologija i Hrvatska ako želi biti kompetitivna u gospodarstvu, mora biti u vrhu ekonomije, naglašava Antičić.




Brigljević je rekao kako je da ono što se danas događa jedan logičan plod dugogodišnjeg razvoja i temelji se na postojeću aktivnost dugogodišnjeg iskustva.

- Odmah nakon diplome sam počeo raditi na CERN-u kao doktorand i zatim sam završio na Institutu Ruđer Bošković. 80-ih razne grupe naših znanstvenika surađuju na CERN-u i tamo su naučili tu kulturu međunarodne suradnje izvrsnosti, rekao je Brigljević.

- Danas se stvari tako brzo mijenjaju i oni najbolji preuzimaju sve veći i veći komad gospodarstva da ako mi nismo u vrhu, najbolji u nečemu mi u budućnosti nemamo šanse. I zato da bi ste mogli imati takve tvrtke morate biti među najboljima, surađivati i u njima prosperirati, rekao je Antičić.

Inetec, institut za nuklearnu tehnologiju, već gotovo 30 godina, razvija robotske sustave za inspekciju nuklearnih elektrana u svijetu, naglasio je Bakić.

- Mi svojim današnjim potpisom imamo pristup budžetu koji je godišnje pola milijardi eura i mi ćemo se već sutra početi pripremati za te natječaje, prijavljivati za te natječaje i nadamo se dobiti i posao, govori.

Bakić naglašava kako su kroz njihov osnovni biznis uspjeli ojačati istraživačke kapacitete.

- Inetec ima 10 doktora znanosti, ima visoko educirane inženjere, prvenstveno s Fakulteta strojarstva, brodogradnje i elektrotehnike, rekao je.

Na pitanje što ulazak u CERN znači za Hrvatsku, Brigljević je rekao kako to otvara zanimljivu mogućnost suradnje između znanstvenika i visoko tehnoloških firma.

- Firma gospodina Bakića nije tamo iz milosrđa, tamo je zato što su izvrsni. Zato što su zaslužili i takvih firma imamo. Mislim da uz takvu suradnju naše firme postaju još bolje i ono što je jako, jako važno je jasna poruka našim mladim stručnjacima. Ako želite za vas ovdje ima mjesta i budućnosti. A mislim da je to jedno kapitalno pitanje cijelog našeg društva, naglašava Brigljević.

Antičić je rekao kako za sve ovo postoje i naše obaveze, a to je oko milijun eura godišnje. - Međutim to nije nikakav trošak. To je isto investicija, ističe.

Antičić je rekao kako su ulaganja u znanost u Hrvatskoj mala, ispod 0,8 posto.

- Ove godine će biti, nakon dugo vremena, prvi puta oko 1 posto, radi ogromnih strukturnih projekata koji su potpisani prošle godine. Potencijal se ne realizira u Hrvatskoj, realizira se često vani, jer sustav Hrvatske jednostavno nije dovoljno kompetitivan, naglašava.