Problemi Hitne - mama zove, 38-godišnji sin ima povišenu temperaturu

Hrvatski zavod za hitnu medicinu nedavno je predstavio projekt "Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine". 

Projekt ukupne vrijednosti 9,4 milijuna kuna sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., od čega 85 posto sufinancira EU, a 15 posto su nacionalna sredstva.

- Cilj projekta koji provodi Hrvatski zavod za hitnu medicinu je održavanje i usavršavanje znanja i vještina radnika u djelatnosti hitne medicine, a ujedno i unapređenje zdravstvene zaštite te poboljšanje pristupa visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama, naglasila je voditeljica projekta Maja Dragosavac.

Marija Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, gostujući u Studiju 4 HRT-a, istaknula je da redovito rade na obrazovanju svojih djelatnika, ali i da se susreću s problemima različite prirode. Kaže da je stanje u hitnoj medicini zadovoljavajuće, no da može biti i puno bolje.

- Puno radimo na ulaganju u kadrove, a potrebno nam je i dodatno ulaganje u opremu, prvenstveno u vozni park. Posljednja nabavka bila je prije sedam godina, kilometraža se nabila i to su sada relativno stari auti, ističe ravnateljica.

Proteklih smo godina imali tragične slučajeve pa se postavilo pitanje odgovornosti djelatnika.

- Svatko bi trebao vrijedno prionuti poslu, kako za vrijeme studiranja tako i kasnije tijekom edukacija. Svugdje imate ljude koji ozbiljnije i neozbiljnije pristupaju poslu, to je jednostavno individualna stvar. Često smo puta svjedoci i objava medija vezano uz Hitnu pomoć gdje se pojavljuju razne dezinformacije, dodaje.

Što se tiče situacije u Metkoviću, tamo se traži poboljšanje uvjeta za hitnu medicinsku pomoć.

- Njima je doista potrebna helikopterska služba jer je udaljenost do bolnice sat ili sat i deset minuta. I nije to samo slučaj u Metkoviću. No, to nije samo stvar hitne pomoći već cijelog sustava, zaključuje.

Veliki problem u sustavu je što često Hitna pomoć ide na intervenciju iako to nije bilo potrebno ili ljudi dođu iako im je zdravstveno stanje takvo da im nije potrebno odmah pružiti pomoć, kaže. Ističe i nedavni primjer - samo jedan u nizu slučajeva koje imaju, poručuje.

- Zvala nas je jedna gospođa jer sin ima temperaturu 38.8. Ispostavilo se da dijete ima 38 godina i temperaturu 38.5. Razgovor nije bio ugodan jer je gospođa smatrala da na to ima pravo. Istovremeno, nije mislila da bi u tom trenutku nekome srce moglo stati. Te se stvari moraju riješiti, dodaje Grba-Bujević ističući da ima i puno lažnih dojava.

Što se tiče budućnosti hitne medicine, država mora odlučiti da je to od javnog interesa.

- O privatizaciji za sada nisam ništa čula, ja u tom sustavu ne bih voljela živjeti. Da hitna dođe samo ako imaš novac. Kada bi se pojavila takva ideja, ja bi jako, jako dobro i argumentirano branila da to nije dobro, zaključuje.