Od 2015. idemo više na bolovanje

Gašpar je rekla da je trend rasta krenuo 2015. i od tada raste, ali polovicom 2018., kada je dosegao stopu od 3,5, uspjeli su pojačanim kontrolama tu stopu zaustaviti, i u drugoj polovici 2018. ona se kretala 3,39 i 3,47 %.

Hrvati su iz godine u godinu sve više na bolovanju. Poduzetnici se žale da raste udio bolovanja na njihov račun pa im rastu i troškovi. No što točno kažu podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje? O tome je u Studiju 4 govorila pomoćnica ravnatelja HZZO-a za kontrolu i kvalitetu Višnja Gašpar.

Na pitanje što kažu podaci HZZO-a raste li broj dana na bolovanju, jesmo li 2018. bili na bolovanjima više nego godinu prije, kazala je da je posljednjih godina stopa bolovanja u stalnom rastu, u 2018. je zabilježena stopa od 3,46 što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 5,5 %.

- Rastom stope bolovanja, raste i broj dana bolovanja, kao i broj dnevno bolesnih osoba. U 2018. smo imali 16 milijuna i 900 000 dana bolovanja, što je u odnosu na 2017. porast od milijun i 300 dana više, dodala je.

Smatra da, iako ovi podaci zvuče upozoravajuće, stopa bolovanja drastično ne raste. Rekla je da je trend rasta krenuo 2015. i od tada raste, ali polovicom 2018., kada je dosegao stopu od 3,5, uspjeli su pojačanim kontrolama tu stopu zaustaviti, i u drugoj polovici 2018. ona se kretala 3,39 i 3,47 %.

Govorila je o tome koliko je HZZO stajala naknada za bolovanja u 2018. u odnosu na 2017., rekla je kako rastom stope bolovanja rastu i troškovi naknada za bolovanje, u 2018. su imali milijardu i 500 milijuna kn troškova za naknade. U odnosu na 2017. to je porast za 91 milijun i 300 000 kn, odnosno 7 %.

Na pitanje je li opravdana percepcija da Hrvati vole ići na bolovanje i to posebno u vrijeme sezonskih radova, kaže da je to sasvim pogrešna percepcija jer živimo u drugom vremenu, razmišljamo na drugačiji način.

- Stopa bolovanja nam je najmanja u ljetnim mjesecima, to je vrijeme godišnjih odmora i stopa se tada kreće 2,8 i 2,9%, a 2,8 je cilj HZZO-a, ostvariti takvu visinu stope. Do povećanja bolovanja dolazi početkom rujna, kada se djeca vraćaju u škole i vrtiće - tada dolazi do viroza, želučanih problema i roditelji su prisiljeni ići na bolovanje više nego obično da bi skrbili o djeci. Najveću stopu imamo u prvim mjesecima godine, 2018. u veljači je stopa bila najveća i iznosila je 4,15 %, dodala je.

Govoreći o kontrolama, rekla je da HZZO provodi redovne i izvanredne kontrole bolovanja. Pojasnila je kako redovne provode temeljem godišnjeg plana, a izvanredne provode u ordinacijama obiteljskih liječnika kada ustanove da je stopa malo viša, provode ju na zahtjev poslodavca, na temelju  predstavki građana.

- Sam nadzor obuhvaća pregled vođenja medicinske dokumentacije, pregled osiguranika, a HZZO ima mogućnost pregled osiguranika i u njegovom stanu, dodala je.

Na pitanje ulazi li HZZO u stanove, rekla je kako je to mogućnost nenajavljene kontrole, a takve su do sada rijetko radili jer su se osiguranici uvijek odazivali na poziv liječnika.

Gašpar je rekla da je tijekom 2018. HZZO zaprimio 4267 zahtjeva poslodavaca za kontrolom bolovanja, u trenutku provođenja kontrole već je bilo zaključeno 1900 bolovanja, ali kontrolori su otišli provjeriti i takva bolovanja, a temeljem provedenih kontrola na zahtjev poslodavca, zaključeno je 670 bolovanja.

Osvrnula se i na neopravdana bolovanja, rekla je da HZZO niti jedno bolovanje ne smatra neopravdano niti lažno sve dok postoji valjana medicinska indikacija da je to bolovanje otvoreno.

- HZZO ima mogućnost provjeriti je li duljina bolovanja medicinski opravdano postojala, dodala je.

Govorila je o najčešćim dijagnozama zbog kojih smo na bolovanjima, kazala je da postoje bolesti koje uzrokuju kratkotrajna bolovanja poput bolova u leđima, kralježnici, reumatske bolesti, a uzroci dugotrajnog bolovanja, koje idu na teret HZZO-a, su zloćudne bolesti i bolesti krvnih žila i srca.

Dodala je da stopa bolovanja na teret HZZO-a veća u drugoj polovici godine, a stop na teret poslodavca je veća u prvom dijelu godine zbog gripa i drugih kratkotrajnih bolesti.

U usporedbi s europskim prosjekom rekla je da moramo biti oprezni jer ne postoji jedinstvena metodologija praćenja podataka o bolovanjima, svaka zemlja ima svoje specifičnosti.

Poslodavci traže da se razdoblje bolovanja na njihov teret što više skrati odnosno da bolovanje bude na teret HZZO-a već nakon 30 dana. Gašpar je rekla da takve izmjene nisu predviđene, ali treba pričekati javnu raspravu i donošenje zakona - tada ćemo vidjeti hoće li doći do promjena.