Ugledni stručnjak za rak dojke prof. Boris Brkljačić, pročelnik Katedre za radiologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničke bolnice Dubrava nedavno je postao predsjednik Europskog društva radiologa.
Rak-rana hrvatskog društva - tako nerijetko opisujemo hrvatski zdravstveni sustav. No uz brojne probleme o kojima svakodnevno slušamo, one dobre vijesti odjekuju slabije. A itekako se imamo čime pohvaliti.
Prvi smo u svijetu u transplantaciji bubrega, jetre, drugi po broju presađenih srca - u našim se bolnicama obavljaju revolucionarni zahvati, neki i prvi put u svijetu, poput slučaja u riječkom KBC-u gdje je ugrađen 3D kralježak. Tako su naši stručnjaci, bez obzira na sve nedostatke zdravstvenog sustava, prepoznati ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu.
Jedan od njih je i ugledni stručnjak za rak dojke prof. Boris Brkljačić, pročelnik Katedre za radiologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju Kliničke bolnice Dubrava i odnedavno predsjednik Europskog društva radiologa.
Brkljačić je, postavši predsjednik Europskog društva radiologa, ujedno postao i prvi Hrvat na toj važnoj funkciji.
- Meni osobno je to veliko priznanje za moj dosadašnji rad. Veliko je to priznanje i Hrvatskom društvu radiologa, Medicinskom fakultetu u Zagrebu i mom zavodu u Kliničkoj bolnici Dubrava jer su svi dosadašnji predsjednici bili iz najvećih europskih centara Londona, Roterdama, Barcelone, Berlina, Muenchena, Beča, istaknuo je prof. Brkljačić u emisiji Tema dana.
- Jednom godišnje se organiziraju veliki europski radiološki kongresi u Beču, na posljednjem je sudjelovalo preko 30 tisuća sudionika. Ja ću biti predsjednik idućeg kongresa od 11. do 15. ožujka 2020. To će biti prilika da promijenimo neke stvari i da malo jače nego do sada promoviramo hrvatsku radiologiju - poručio je.
Godinama smo slušali o zastarjelim, posebno CT uređajima u hrvatskim bolnicama. Očito je da je apel hrvatskih radiologa urodio plodom. Prije dvije-tri godine počelo se nešto mijenjati, no je li to dovoljno, pitali smo prof. Brkljačića.
- Zahvaljujući upravo suradnji s Europskim društvom radiologa koje je izradilo jedan "Statement paper" o obnovi radiološke opreme koji je istovjetan i u Kanadi, Australiji i Europi i koji smo mi dugo prikazivali nadležnom ministarstvu te zahvaljujući europskim fondovima u zadnjih smo nekoliko godina vrlo dobro obnovili CT opremu, a sada i magnetske rezonance i angiografske uređaje tako da je sada stanje u hrvatskoj radiologiji bolje nego ikada što se tiče kvalitete opreme, ističe.
Broj pretraga koji se povećava pokazuje i dobru iskorištenost tih uređaja, s tim su povezane i liste čekanja. Prof. Brkljačić smatra da je oko 30% tih pretraga pogrešno indicirano ili nepotrebno.
- Nažalost, broj pretraga raste iz godinu u godinu i ako se one ne indiciraju adekvatno onda se jedan dio pretraga radi nepotrebno i pacijenti se zrače nepotrebno. Zato smo mi u suradnji s Američkim radiološkim fakultetom razvili tzv. Postupnik koji je uključen u elektronski sustav u bolnicama. Pomoću njega se može naručivati tako da se u njega unesu podaci o pacijentu i on izračunava opravdanost pretrage, objasnio je.
Na pitanje što je važnije - imati vrhunski uređaj ili vrhunskog dijagnostičara - prof. Brkljačić kaže da je oboje jednako važno.
- Radiologija je struka koja se izrazito brzo mijenja, bit će jedna od prvih struka u medicini u koju će se uvesti umjetna inteligencija. Mi ćemo imati u travnju veliki skup u Barceloni o uporabi umjetne inteligencije u radiologiji. Imamo i inicijativu unutar Europskog društva radiologa za osnivanje posebne akademije unutar društva koja će se tim poljem posebno baviti, najavio je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!