Plenković: Podupiremo reforme u BiH koje jamče jednakopravnost

Hrvatska podupire reforme u toj zemlji koje bi zajamčile jednakopravnost tamošnjih Hrvata s druga dva konstitutivna naroda Bošnjacima i Srbima, te ubrzala integraciju zemlje u Europsku uniju, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u u Neumu, gdje sudjeluje na znanstveno stručnom skupu "Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu"posvećenom ustavnim reformama u BiH. 

Ovo je treća u nizu konferencija kojima Hrvati kroz institucije pokušavaju popraviti svoj nezavidni položaj u BiH. U uvodnom predavanju Plenković naglasio je kako je europski put jedini ispavni put BiH, kako je Hrvatska vodeći gospodarski partner susjednoj državi, kako pomaže Hrvatima u BiH te kako zajednički rješavaju pitanje zakonitih migracija.





- Mi nemamo skrivenih namjera. Samo želimo da hrvatski narod bude ravnopravan, a BiH ide što brže prema članstvu u Europskoj uniji. To bi najbolje stabiliziralo zemlju i spriječilo nove krize, rekao je Plenković držeći uvodno predavanje u Neumu.

Plenković je istaknuo kako službeni Zagreb podupire ustavne promjene koje bi zajamčile jednakopravnu poziciju sunarodnjaka u BiHi te prihvaćanje europskih normi iz dijela kopenhaških kriterija za članstvo u Europskoj uniji. 

- Naša politika se bazira na temeljnom načelu ravnopravnosti konstitutivnih naroda koja treba ostati temelj ustavnoga ustrojstva BiH. Za to ćemo se mi, kao jamac i potpisnik Daytonsko-pariškog sporazuma, zauzimati i ponavljati ove teze, dodao je hrvatski premijer.



Plenković je podsjetio da je u Hrvatskom saboru prošle godine donesena Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH, koja je po njemu izbalansirana te, što je najvažnije, podržava europski put BiH i ukazuje kako unaprijediti poziciju najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Po njegovim riječima, ta deklaracija nije usmjerena protiv BiH, nego je u njezinu i interesu sva tri konstitutivna naroda.

Rekao je kako smatra da su posljednji izbori naštetili tim odnosima jer su se Hrvati osjetili neravnopravno, čime je očito aludirao na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana BiH Predsjedništva  dominantno glasovima Bošnjaka.

- Izbori 2018. objektivno po nama nisu u duhu ni jezika, niti teksta Daytonskog sporazuma, rekao je Plenković i pojasnio da autori Daytonskog sporazuma nisu predviđali ovakav rasplet posljednjih izbora. Dogovorilo se tamo (Dayton) da tri naroda budu ravnopravna, pa i u tijelima poput Predsjedništva. Zato je važno da to pitanje razumiju i naši prijatelji u EU, dodao je i podsjetio kako je Hrvatska problematizirala ovo pitanje u institucijama Europske unije.

Hrvatski premijer najavio je da će upravo Hrvatska za vrijeme svoga predsjedanja sljedeće godine kao ključno angažiranje istaknuti integraciju zemalja jugoistoka Europe u Europsku uniju, što sada nije slučaj, jer su brexit i migracijska kriza ovo pitanje posve marginalizirali u EU. Istaknuo je kako se aktualna vlast u Hrvatskoj usprotivila prijedlozima da se podižu ograde ili bodljikava žica kako bi se zaustavila zapadnobalkanska migrantska ruta koja prolazi kroz BiH i Hrvatsku. 

- Ova ima najveći krizni potencijal i zato je važno da Hrvatska, koja je svakim danom bliže ulasku u Schengen, jača svoje kapacitete i sposobnost policije. Nismo optirali za žicu ili ograde. Ne bih volio da je bodljikava žica sada ovdje kada ulazimo u Neum, rekao je hrvatski premijer.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović istaknuo je kako su Hrvati u BiH predvodnici euroatlantskih integracija te da inzistiraju na izmjenama Ustava i Izbornog zakona kako bi se zajamčila jednakopravnost ovoga naroda.

- Želimo izmjene ustava u kojemu nikada više nećemo raspravljati hoće li brojniji narod moći birati predstavnike hrvatskom narodu. Posljednji izbori nisu dali legalne niti legitimne hrvatske predstavnike u vlasti, rekao je Čović.

I apostolski nuncij u BiH istaknuo je kako je na području zapadnog Balkana, uz pojedinačna, potrebno uvažavati i kolektivna prava.

- U ovoj regiji nije moguće promatrati samo građanina bez uvrštavanja u vlastitu etničku skupinu. Ovdje je građanin vezan uz etničku skupinu kojoj pripada, rekao je mons. Luigi Pezzurto.  

Na dvodnevnom znanstveno-stručnom skupu posvećenom ustavnim pitanjima govorit će brojni eminentni stručnjaci, ali i visoki dužnosnici iz BiH, Hrvatske i svijeta kako bi dali podlogu za zahtjev za ustavnom reformom. Prethodne dvije godine u Neumu su organizirani  slični skupovi na kojima se pozivalo na ubrzavanje europskog puta zemlje te izmjene izbornog zakonodavstva.

- U fokusu skupa će biti  pitanje ustavnih izmjena te usklađivanje ustava, po mnogima spornog, s međunarodnim i domačim vrijednostima i standardima da se osigura europski put BiH. Konferencija „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu" ima za cilj sagledavanje pitanja u BiH kao višenacionalnoj državi jednakopravnih naroda. To je jako bitno u postupku pristupanja BiH Europskoj uniji te opće sposobnosti zemalja za provođenje reforme. U cijeloj toj priči pitanje europskog ustava nameće se kao pitanje svih pitanja, izvijestio je iz Neuma reporter HRT-a Ivica Đuzel.

Uz predsjednika Vlade je i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Skup s međunarodnim sudjelovanjem održava se u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Sveučilišta u Mostaru.

Čović: Marketinški igrokaz političkog Sarajeva

- Mektićeve optužbe govore o odnosima u BiH, ali i o samom ministru. To nije stav BiH, već jednog ministra u odlasku koji ovih dana ima potrebu izjavljivati nešto - bez bilo kakvih detalja koji bi upućivali na ozbiljnu informaciju, izjavio je gostujući u Dnevniku HTV-a Dragan Čović. Smatra kako se radi o marketinškom igrokazu političkog Sarajeva.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je skup u Neumu nazvao tzv. političko-znanstvenim skupom, a hrvatskog premijera pozorio na "nedostatak kućnog odgoja" - Čović je rekao kako se radi o drugom članu Predsjedništva, a ne hrvatskom članu. "Kad bi on mogao doći u Neum bio bi najsretniji na svijetu, ali je on na prostorima gdje žive Hrvati nepoželjan, kazao je Ćović te podsjetio kako je Komšić u svojoj kampanji vrijeđao i hrvatsku predsjednicu.





- Kad se treba poslati poruka prijateljstva, kad se trebaju tražiti zajednička rješenja kako bi se BiH olakšao euroatlantski put, onda upravo od političkih opcija bošnjačkog političkog Sarajeva - možemo očekivati incidentne poruke i omalovažavanje, rekao je Čović.  Na skupu se, kazao je bore za euroatlantski put BiH i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. "Želimo iskoristiti zaključke ovog skupa da dobijemo elemente od kompetentnih znanstvenika da ih možemo ugraditi u izborno zakonodavstvo u skladu s odlukom Ustavnog suda, ali i u budući Ustav BiH, kazao je.