Treba li nasilje u obitelji biti kazneno djelo umjesto prekršaja

Nulta stopa tolerancije na nasilje poruka je građanske inicijative Spasi me, koja je danas organizirala prosvjed u više hrvatskih gradova. Izmjene kaznenog zakona, osnaživanje institucija, te edukacija i prevencija su među mjerama koje predlažu Vladi.

Obiteljsko nasilje i općenito nasilje u društvu nažalost tema je o kojoj ne prestajemo govoriti, a gošće emisije HRT-a Tema dana dugi niz godina rade i na zakonskoj regulativi i na pomoći žrtvama.



- Nažalost, još uvijek živimo u društvu gdje postoji stigmatizacija žrtava. Vrlo često jedan od ključnih razloga, ako pričamo o ženama koje su preživjele nasilje, ne prijavljuju upravo iz razloga zato što se boje osude od bližnjih, obitelji, okoline,  poslodavaca, zapravo i od šire zajednice. To je, nažalost,  jedna od stvari na kojoj moramo ozbiljno poraditi. Nije sramota biti žrtva, Svatko od nas, nažalost, može biti žrtva samo što to volimo jako maknuti od sebe i misliti da nam se to ne može dogoditi. Činjenica je da je glavni problem u sustavu koji ne funkcionira na zadovoljavajući način i da nam se svako toliko događaju slučajevi gdje vidimo kako sustav ne funkcionira. tu nešto hitno moramo mijenjati, rekla dr. sc. Maja Mamula iz Ženske sobe.
Održani prosvjedi #Spasime
Niz zahtjeva inicijativa će dati prema Vladi. Među ostalim, traži se ono što su mnogi dosad upućivali, da bi nasilje u obitelji trebalo biti klasificirano kao kazneno djelo, a ne kao prekršaj.

- Zaista mi je drago da je javnost, i to pogotovo javnost poznatih osoba, prepoznala ono za što se mi kao struka već godinama zalažemo. To su naši zahtjevi, mnogo toga se već realizira, više ne može niti jedan socijalni radnik izaći sa sveučilišta da ne zna zakonsku regulativu, protokol o postupanju, dinamiku nasilja, odnosno da ne zna prepoznati razliku između žrtve ili počinitelja. Vrlo je jasno zbog čega je i bilo regulirano nasilje u obitelji kao prekršajno djelo, a ne kao kazneno djelo - zbog sporosti pravosudnog sustava. Imamo liniju policija, sustav socijalne skrbi, pravosuđe. To je bilo jedno rješenje da se ubrza procedura. Moj osobni i profesionalni stav je da se nije potrebno mijenjati, ovo nije loše rješenje u ovom kapacitetu pravosuđa. Kad se kapacitet pravosuđa promijeni, što se tiče žurnosti, u svakom slučaju je nužno da se to objedini. U ovom trenutku donositi rješenja ako nema uvjeta za to isto nije najsretnije, rekla je prof. dr. sc. Marina Ajduković, Studijski centar socijalnog rada s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Reagirala je Maja Mamula.

- Potpuno razumijem taj koncept jer je bila priča da ako je prekršajno da je puno brže. No stvarno ne želi razmišljati iz sustava sudova, je li brže ovako ili onako. Misli da u našem patrijarhalnom društvu gdje imamo jako puno nasilja nad ženama prekršajno nije dobro. Šalje poruku da je to nešto što je bezazleno, nešto štop nije specijalno važno. Vrlo rijetko počinitelji idu u zatvor, najčešće se radi o novčanim kaznama. Ako je prekršajno, onda se gleda kao izolirani incident. Nasilje u obitelji se ne sastoji od izoliranih incidenata, to je nešto što traje, to je užasna atmosfera puna straha, zastrašivanja, napetosti, fizičko nasilje. To je potpuno pogrešna poruka u našem društvu, smatra Mamula.