"Podržimo održivo"- prilika za bolju Hrvatsku

Održivi razvoj predstavlja obvezu današnjeg društva za ono što dolazi, pri čemu se ne smije dopustiti da se on pretvori u još jednu floskulu i puko formalno ispunjavanje nametnutih ciljeva. Poručeno je to s konferencije "Podržimo održivo" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Ta konferencija je održana jer u srpnju ove godine na Političkom forumu Ujedinjenih naroda (UN) Hrvatsku čeka predstavljanje prvoga dobrovoljnog nacionalnog pregleda o ostvarenju 17 ciljeva održivog razvoja.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da je čitav niz tema koje su obuhvaćene sa 17 globalnih ciljeva održivog razvoja i UN-ovom Agendom 2030, poput primjerice prava na čistu vodu, sanitarnih uvjeta i klimatskih promjena, povezano s funkcioniranjem, djelovanjem i politikama koje proizlaze iz ministarstva kojem je na čelu. Ćorić poručuje da održivi razvoj nije niti smije biti pitanje trenda, već je obveza današnjeg društva i svih nas za ono što dolazi.

- U tom kontekstu, podržati održivo ne znači predlagati rješenja koja su isključiva, već naprotiv, to znači voditi društvo kroz transformaciju prema stabilnosti, većoj otpornosti i novim rješenjima, kazao je Ćorić, dodajući da promišljati održivo definitivno znači pokušati kreirati sinergijski učinak različitih sektora. Kaže da se u okviru ovih dokumenata koji će u budućem razdoblju ugledati svjetlo dana, svi zaključci i planovi pokušavaju integrirati u globalne dokumente, poput Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, a s druge strane se nastoji imati na umu i energetske i klimatske ciljeve EU-a.

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da se ne smije dopustiti da se održivi razvoj pretvori u još jednu floskulu i formalno ispunjavanje nametnutih ciljeva, s obzirom da se radi o promjeni koja neće utjecati samo na domaće gospodarstvo i okoliš, već i ono što je svima najvažnije - na djecu.  Predstavljanje dokumenta UN-u je važno, ističe, dodavši da se radi o najvažnijoj razini procesa praćenja ciljeva kroz tri dimenzije -  gospodarsku, društvenu i okolišnu.

- Prikazat ćemo naš napredak u obrazovanju i zdravstvu, na tržištu rada i po pitanju ekonomskog rasta općenito. Drugim riječima, pogledat ćemo se u ogledalo, sagledati i naše vrline i mane i odlučiti na čemu trebamo raditi, poručio je Burilović, podsjetivši da je na posljednjoj UN-ovoj listi održivog razvoja za 2018. Hrvatska zauzela 21. od 156 mjesta, što je napredak od 15 mjesta.

S ciljem unaprjeđenja partnerstva i sinergije, HGK je kroz platformu HGK_COR akcelerator odlučio okupiti sve zainteresirane dionike, kako bi dali doprinos postizanju ciljeva održivog razvoja, a time i izradi dragovoljnog nacionalnog pregleda.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU Spomenka Đurić podsjetila je da je, imajući u vidu svu kompleksnost ciljeva Agende 2030 te njezin neizbježan utjecaj na ukupne gospodarske i društvene promjene, Vlada u siječnju 2018. osnovala Nacionalno vijeće za održivi razvoj, čime je istovremeno osigurana i politička važnost, kao i vidiljivost procesa provedbe te agende. Ističe da je kohezijska politika, kao glavna investicijska politika EU-a, usmjerena i na pitanja održivog rasta te poboljšanja kvalitete života svih građana, kao i regija i gradova.

Kako navodi Đurić, to uključuje ulaganja u znanstvenu, širokopojasnu, poslovnu, energetsku, prometnu, okolišnu, socijalnu i obrazovnu infrastrukturu, a u tom cilju kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija do kraja veljače ove godine objavljeno je gotovo 86 posto raspoložive alokacije, a ugovoreno je oko 65 posto sredstava, u vrijednosti od 4,4 milijarde eura, dok je korisnicima isplaćeno 15 posto od toga.