Na dnevnom je redu sjednice Hrvatskog sabora i konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
U Hrvatskom saboru u tijeku je rasprava o konačnim izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje se donose radi usklađivanja preventivnog zakonodavstva s odredbama 5. EU Direktive, koja propisuje niz mjera za djelotvornije sprečavanje financiranja terorizma i veću transparentnost financijskih transakcija.
Prijedlog je obrazložio državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić rekavši kako su najvažnija pitanja koja se uređuju zakonom uvođenje novih obveznika provedbe mjera sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, te Registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata.
Dostupni podaci o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata
Uz već propisanu dostupnost podataka o stvarnim vlasnicima, javnosti će biti dostupni i podaci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih subjekata te će se nalaziti u Registru.
Sukladno 5. Direktivi, države članice mogu odlučiti da se informacije koje se čuvaju u registrima stvarnih vlasnika stave na raspolaganje javnosti, uz uvjet registracije putem interneta i plaćanja naknade koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacija na raspolaganje.
Konačnim izmjenama zakona iz popisa pravnih subjekata koji su dužni dostaviti podatak o stvarnom vlasniku izostavljene su fundacije i pravni subjekti kojima je osnivač država ili lokalna jedinica.
U popis članova obitelji politički izložene osobe dodane su, za potrebe provedbe mjera pojačane dubinske analize, životni partner ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu.
Hrvatski sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma prepoznat je u svijetu, pa je Hrvatska ušla u top 10 zemalja s najmanjim rizikom od pranja novca, navedeno je u obrazloženju.
Bunjac: Klameti još nije izrečena ni prvostupanjska presuda
Branimir Bunjac (Klub Živog zida) u raspravi je podsjetio na niz korupcijskih afera među kojima i "Remorker", gdje je bivši ministar Božidar Kalmeta izvlačio novac uz pomoć suradnika, a za to mu nije izrečena ni prvostupanjska, a kamoli pravomoćna presuda.
- Kalmeta se branio da mu se politički podmeće, rekao je Bunjac upitavši zašto i njemu Jandroković nije otpjevao pjesmicu (kao ministrici Žalac) već ga je unaprijedio za svog pomoćnika. U aferi Borg sudjelovalo je 20 konzultantskih tvrtki koje su za posao od 18 mjeseci zaradile po 20 milijuna kuna. "Kakve su to mudrosti prosipale, kao da su Isus, Muhamed i Buda zajedno", upitao je Bunjac.
Podsjetio je da, iako je premijer Plenković to predložio, konzultantske tvrtke novac nikad nisu vratile. Od 630 milijuna kuna ni 63 lipe, rekao je.
- Za korupciju oko remonta MiG-ova u Ukrajini izrečene su minimalne kazne dvojici optuženih, podsjetio je Bunjac i izrazio sumnju da će članovima bivše uprave Uljanika pravomoćne presude ikada biti izrečene.
Prijedlog zakona o građevnim proizvodima
Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir govorio je o Konačnom prijedlogu zakona o građevnim proizvodima pojasnivši da se njime uređuju pitanja vezana uz njihovo stavljanje na tržište, a nadležnost inspekcije s Ministarstva od 1. travnja prebacuje na Državni inspektorat.
Branko Bačić (Klub HDZ-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu jer će doprinijeti učinkovitijem i kvalitetnijem nadzoru, konkurentnosti gospodarstva, tržišnom natjecanju i stvaranju boljeg poslovnog okruženja. Napomenuo je da su plaće u građevinarstvu niže od prosjeka za 13,5 posto.
Stjepan Čuraj (Klub HNS-a) izrazio je nadu da će u praksi biti više upozorenja, a manje kažnjavanja.
Prijenos sjednice gledajte ovdje:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!