Grbeša: Zatvaramo se u 'komunikacijske silose', čujemo što nam odgovara

Rođeni 2000. imat će ove godine priliku izaći na izbore za Europski parlament. Mogu li se snaći u šumi informacija i poluinformacija koje im se nude kroz medije i društvene mreže? Je li na školi da ih pripremi za konzumiranje građanskog prava ili se moraju snalaziti sami? Kako razlikovati prave od lažnih vijesti? Koja je razlika između govora mržnje i slobode govora?

Odgovore na pitanja o medijskoj pismenosti u Hrvatskoj potražili smo u emisiji U mreži Prvoga u razgovoru s Marijanom Grbeša sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Melisom Skender iz GONG-a i glavnim savjetnikom ministrice znanosti i obrazovanja Markom Košičekom.

Košiček smatra da je mladima u osnovnim i srednjim školama potrebna posebna edukacija jer je sustav postavljen prije društvenih mreža i sami mi, kaže, ne znamo uvijek kako odgovoriti na sve izazove, a trebamo pripremati učenike. Ističe da se kroz kurikularnu reformu na mnogo mjesta provlače elementi medijske pismenosti - u predmetima kao što je hrvatski jezik ili informatika. Danas, kaže, nije izazov pronaći informaciju, nego odvagati njezinu relevantnost i staviti u određeni kontekst.

Grbeša je naglasila da je medijska pismenost snalaženje u okruženju u kojem živimo.

- Današnje okruženje je digitalno i suočavamo se s njegovim specifičnostima - poput lažnih vijesti, ali ne radi se samo o suočavanju s negativnim stvarima, radi se o razumijevanju medija kako ih bismo mogli koristiti i za neke dobre stvari - naglasila je.

Melisa Skender napominje da je komunikacijski prostor jako otvoren pa razina odgovornosti za ono što je javno izrečeno, treba biti veća. Nije problem, kaže, u tome imati svoje mišljenje, samo treba stajati iza njega i potpisati ga svojim imenom i prezimenom.

Grbeša upozorava da je prostor za manipulaciju posvuda jer se danas borimo sa šumom informacija.

- Problem je ta prevelika količina informacija i dostupnost raznih sadržaja kojima ne znate izvor. Danas su ljudi u dobu sumnje sve manje skloni vjerovati tradicionalnim izvorima znanja i traže alternativne stvari, okreću se sebi i sebi sličnima. Skloni su vjerovati ljudima koji su njima slični na Facebooku i Twitteru, što dovodi do potencijalnih problema - kaže. Dodaje da su brojna istraživanja pokazala da su digitalni mediji pridonijeli novom usponu radikalne desnice i različitih populističkih opcija. Prostor za manipulaciju jako je velik i zato je medijska pismenost jako važna - zaključila je.

Košiček se dotaknuo i teme vršnjačkog zlostavljanja i nasilja u virtualnom prostoru.

- U fizičkom svijetu nasilje može proći mimo nas, ali se najčešće ipak vidi, dok u virtualnom ne mora postati vidljivo ni učitelju ni roditelju. Od sljedeće školske godine kreće cijela međupredmetna tema - sve informacijske i komunikacijske tehnologije. Cilj je pokazati te nove medije ne samo u smislu tehničkih i prirodnih znanosti nego i svih predmeta koji se rade u školi i kroz to jačati informiranost učenika o pozitivnim, ali i negativnim stvarima u virtualnom svijetu - objasnio je.

Skender je upozorila na to da se na internetu i s pozicije autoriteta događaju prljave igre, da se koriste platforme kao instrument za mobiliziranje. Ono može biti upotrijebljeno za dobro ili za zlo, kaže, ali treba naći načina da se sa zlouporabom prestane.

Grbeša smatra da je problem u tome što se tehnologije razvijaju velikom brzinom, tržište također, dok su institucije spore. Za godinu dana ne možemo znati u kojem smjeru će ići tehnološki razvoj, ali sa sigurnosti znamo da institucije to neće pratiti. Stvar s regulacijom je prespora, kaže, a institucije moraju biti puno agresivnije da se obračunaju s nekim stvarima koje čovječanstvo vode u nekom smjeru koji ne izgleda dobro.

- Glavni motiv za novu kurikularnu reformu je da nemamo popis činjenica koji moramo znati na određenom stupnju obrazovanja, već nekih vještina i razine kritičkog razmišljanja za pojedinu dob. Cilj nam nije samo dati mladom čovjeku kruh u ruke, znanja s kojima može naći posao i prehranjivati svoju obitelj nego dati mu mogućnost da stekne neku svijest o sebi kao važnom članu društva i staviti ga u kontekst ostalih. Sva promišljanja koja se događaju u društvu trebaju se analizirati kroz školu - izjavio je Košiček.

Grbeša je upozorila i na problem "eho komore" ili "filter balona" .

- Sve više smo skloni zatvoriti se u svoje "komunikacijske silose", slušamo samo informacije koje su u skladu s nekim našim stavovima i sve manje smo otvoreniji čuti nekoga tko misli drugačije od nas. Digitalni mediji ne samo što to omogućavaju, nego potiču koncept zatvaranja u vlastite bunkere, a tako se potiče i polarizacija u društvu. Nestaje osnovna ideja dobrog demokratskog društva - prostor javne sfere u kojem se ljudi susreću i raspravljaju o stvarima koje su od općeg značaja - zaključila je.