Premijer Plenković u Intervjuu tjedna

Nakon summita u Dubrovniku premijer Andrej Plenković dao je intervju za Hrvatski radio. S njim je razgovarala Jasmina Popović.

Što su konkretne posljedice razgovora i summita? Čemu se mogu nadati radnici u Uljaniku, u Trećem maju, a nakon toga ćemo vidjeti i ostali u gospodarstvu?

- Stavili smo naglasak na teme budućnosti, na teme gospodarstva. Budućnosti, mislim na memorandume koji se tiču Ministarstva znanosti, istraživanja, digitalnog društva, daljnje jačanje turizma, daljnje jačanje investicija. Konkretni sporazumi koje je HŽ infrastruktura potpisala s dvije kineske kompanije koje se bave izgradnjom infrastrukture su sporazumi koji će etablirati radne skupine i koji će nastojati vidjeti što možemo učiniti. Kad je riječ i o investicijama u luke, i u investicijama u željezničku prugu uključujući za nas stretešku nizinsku prugu. Detaljno smo na Jadrolinijinu katamaranu od Dubrovnika do Brijeste objašnjavali premijeru Liju i njegovim ministrima suradnicima što bi to značilo u krajnjoj liniji i za kineski transport. Iz njihovih najvećih luka, koliko bi se skratio put prema Europi, ukoliko bi njhovi veliki tankeri s robom za Europu završavali u Rijeci, išli nizinskom prugom prema Europi, prema srednjoj Europi, u odnosu na dodatnih sedam dana i vremena i troška ukoliko dolaze u luke sjeverne Europe. Bilo da je rieč o Hamburgu, Rotterdamu, Antwerpenu... na taj način mislim da su osvjestiti značaj Hrvatske kao potencijalnih mediteranskih vrata za kineske i azijske proizvode.

- Što se tiče brodogradilišta, budući da je to bilo jedno od vaših pitanja i tu smo temu otvorili, vrlo detaljno. Već su do sada predstavnici kineske državne kompanije koja se bavi brodogradnjom imali neke prve kontakte. Mi očekujemo dolazak izaslanstva na najvišoj razini. Ja u ovom trenutku ne želim podizati previše očekivanja, ali smo, vodeći računa o tome da u odnosu na vrijeme od prije 30-40 godina, kada Kina nije postojala ni u pogledu izgrade brodova među prvih 10 zemalja svijeta, ni u pogledu narudžbi, danas Kina proizvodi 45 posto svjetskih brodova - željeli ispitati i tu mogućnost. Premijer Li je razumio tu poruku. Doći će ovdje izaslanstvo na najvišoj razini, razgovarat ćemo i posjetiti i jedno i drugo brodogradilište. Nakon toga ćemo donositi zaključke.

S obzirom da radnici Uljanika osam mjeseci nisu dobili plaću, da stečaj visi nad Trećim majem - koji su rokovi u kojima bi se moglo ljudima dati nadu?

- Mi smo dali jamstva prošle godine, to je bilo tzv. međufinanciranje. Jamstvo je to koje je trebalo omogućiti restrukturiranje. Na žalost, taj prvi plan restrukturiranja nije prošao jer jednostavno nije bio dovoljno dobar niti za naše Ministarstvo, niti za Europsku komisiju. Vlada je omogućila lani sve plaće, svim radnicima i u Rijeci i u Puli. Nakon toga i one tri mininalne plaće. Našli smo čak rješenje i u srpnju i kolovozu. Dakle, što se nas tiče, mi smo napravili sve što možemo, a radimo i dalje. Ovo je sada jedan pokušaj pronalaženja novog partnera. Bilo bi čudno da ovakvu prigodu, koja se danas otvorila i to zahvaljujući, mogu reći slobodono, kontaktima koje smo ostvarili premijer Li i ja - ne pokušamo iskoristiti na taj način. Vidjet ćemo nakon posjeta izaslanstva kineske kompanije.

To nas dovodi do onoga što su medji objavili - da je premijer Li u 4 ujutro zvao direktore brodogradilišta. Kako je došlo do toga i je li to točno?

- Ne želim podizati velika očekivanja. Ja kada vodim razgovore, vodim ih tako da onda kad dođemo do nekakvog zaključka - on drži vodu, što bi se reklo u političnom smislu. On je jako dobro razumio objašnjenje koje sam mu dao. Pojasnili smo sve do najsitnijeg detalja, dali im sve potrebne informacije. I kada oni dođu onda ćemo vidjeti, a da je on kontakritao predsjednike uprava - je.

Sjećamo se predizbornih obećanja o nizinskoj pruzi od prije dvadeset godina, razgovora sa strateškim partnerima, putovanja predstavnika luke Rijeka po svijetu ne bi li riješili to što muči Rijeku. Zašto mislite da će vaša vlada biti ta koja će to realizirati?

- Moram priznati da je to kazao kineski premijer. On je razgovrao s nekim mojim prethodnicima na ovu temu, i doživio sve te razgovore neozbiljnima. Temeljem razgovora koje smo imali, nemojte zaboraviti da sam posjetio Peking i Šangaj u studenome, da smo i tada vodili razgovore, susreli se s predstavncima niza kompanija, otvorili smo vrstu dijaloga kakva do sada možda intenzivno nije postojala. U tome nam pomaže ovaj format 16+1 odnosno 17+1. Mislim da smo sada puno pripravniji. Uostalom, kineske su kompanije već uzele dokumentaciju koja je izšla na natječaj glede Luke Rijeka. Tu su stvari vrlo konkretne, a što se tiče modernizacije željzničke infrastrukture, dakle ambicija Vlade da se do 2030. uloži 3 milijarde u željezničku infrastrukturu - milsim da smo jako puno učini na cestovnoj infrastrukturi i modernizaciji zračnih luka. Puno se ulaže i u luke. Dodana vrijednost europskih sredstava vidi se gdje god krenete. Očekujem da jednim kvalitetnim i ozbiljnim pristupom svih nadležnih resora i političkom voljom Vlade napravimo više nego što se do sada.

Na koji način će se Hrvatska pripremiti za eventualni pojačan interes kineskih investitora?

- Bit politike EU u odnosima sa Kinom je da igramo ravnopravnu utakmicu, a ne da ima ogrničenja na tržištu ili pak da postoje snažne subvenije koje onda čine tu tržišnu utakmicu nepravednom. Upravo je na tom tragu i dosadašnji interes Kine prema Hrvatskoj, a osobito od kad je China road inc. dobila posao gradnje Pelješkog mosta na transparentnom natječaju. I činjenica da grade infrastrukturni projekt od strateškog interesa i najvidljiviji pojedinačni projekt koji se sufinancira EU sredstvima - to je poruka svima onima koliko je članstvo u EU Hrvatskoj važno. Kineske kompanije prepoznaju i osjećaju kakva je Hrvatska i u poslovnom smislu i u mentalitenom smislu. Mi smo se za sastanke u Zagrebu i Dubrovniku jako dobro pripremili, posebice oni resori na koje se to odnosi - prometa, infrastrukture i gospodarstva.

Održana je prva komemoracija u Jasenovcu, u nedjelju je druga. Poruke koje su poslane iz Jasenovca su vrlo oštre.

- Smatram da je zdravo za hrvatsko društvo da postoji jedna komemoracija. Bilo bi dobro da dođemo do određenog konsenzusa. Uložili smo puno i mislim da bi trebalo doći malo napora i s druge strane. Ne vidim da smo na dvije strane. Mi smo tu na istoj strani i volio bih da iduće godine ta komemoraciju bude jedinstvena, istaknuo je Plenković.

Ovo je četvrta komemoracija koja je podijeljena. Ocjena svih onih koji su u petak bili u Jasenovcu jest da država nije poduzela sve da se zaustavi ili smanji negiranje holokausta i revizionizam. Ocjena je to i SDSS-a.

- Što se tiče zakona, politike Vlade i HDZ-a, ne vidim iz kojeg se to segmenta moglo protumačiti. Izvlačiti zaključke na taj način može jedino biti ako su to neki marginalni akteri koji imaju to u nekim svojim aktivnostima, programima, a van su HDZ-a, naravno. A postoje u hrvatskom društvu takve ambicije. Ja ih ne dijelim na takav način i nemaju nikakve veze sa službenom politikom Vlade niti vladajuće stranke, naglasio je.

Jeste li zadovoljni ugovorom kojeg je postigao predsjednik Sabora oko komemoracije u Bleiburgu?

- Naša je pozicija tu sasvim principijelna i jasna. Kao i što kod Jasenovca moramo imati jedinstvenu komemoraciju. Komemoracije u Bleiburgu će biti. U odluku koju su donijeli u Koruškoj ne bih ulazio. To je stvar između dvije crkve, a što se tiče komemoracije - ona mora biti uz puno poštovanje prema žrtvama.

Dotaknimo se špijunskih afera, koliko će to utjecati na buduće odnose Hrvatske sa Slovenijom i BiH.

- Apsolutna je besmislica, a to sam rekao i ranije, to da je SOA imala neke ambicije da se bavi, ne znam kakvim podmetanjima, pa u to upetljavati i našeg generalnog konzula. Meni je malo čudno da kad odem u BiH baš se na taj dan nešto tako dramatično izmisli, pa onda o tome treba pričati. O tome ja kao predsjednik Vlade ne želim ni trošiti riječi. Što se tiče Slovenije i tu sam jasno rekao da Vlada RH ne pretendira da utječe na medije u Hrvatskoj, a kamoli u susjednoj zemlji. Vraćamo se uvijek na istu temu, a to je pitanje arbitraže.

Hrvatska je napustila arbitražni proces, jer ga je Slovenija kompromitirala. Imate dogovor između agenta Slovenije i suca u procesu, na način da se utječe na druge suce. To da se dogodilo u nekakvoj trgovačkoj arbitraži u Parizu ili čak pred HGK - garantiram vam da bi svi suci i agenti odvjetnici izgubili svoj status i dok god žive ne bi mogli sudjelovati u bilo kojoj arbitraži. Vratimo se na bit - Hrvatska i Slovenija su susjedne zemlje koje imaju nekoliko otvorenih pitanja nakon raspada bivše SFRJ. S naše strane postoji dobra volja da ih rješavamo. Možemo ih riješiti, treba samo malo dobre volje.  

Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je da je spremna učiniti prvi korak i pozvati vas u Beograd.

- Hrvatska će dogodine predsjedati Vijećem EU-a. Unazad godine i pol smo predsjedali Odborom ministara VE-a gdje je naša ministrica kandidatkinja za glavnu tajnicu VE-a i ako bude izabrana, bit će to najveći uspjeh bilo kojeg hrvatskog dužnosnika u smislu izbora na neku dužnost u međunarodnim institucijama.  Predsjedali smo SEI-jem i organizirali smo Summit 17+1. U procesu priprema za predsjedanje Vijećem EU-a obići ću sve zemlje jugoistoka Europe tako da će to uključivati i posjet Beogradu. U svibnju 2020. bit ćemo domaćini velikoga summita između članica EU-a i zemalja jugoistoka Europe.