Vlada donijela akcijski plan za predsjedanje Europskom unijom

U Banskim dvorima održana je 152. sjednica Vlade. Na dnevnom redu bilo je 14 točaka na otvorenome dijelu sjednice te osam na zatvorenom.

Još je osam i pol mjeseci do trenutka kada će Hrvatska preuzeti rotirajuće polugodišnje predsjedanje Europskom unijom. Stoga je Vlada na današnjoj sjednici donijela akcijski plan za pripremu i provedbu predsjedanja.

Ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić predstavila je akcijski plan  kojim se definiraju sadržaj predsjedanja, logistika, ljudski resursi i plan održavanja važnih sastanaka.

- Ovo je najveći posao koji je državna uprava u takvom obimu ikada imala i stoga zahtjeva poseban pristup i aktiviranje svih, kako u državnoj upravi, tako i šire, za niz stručnjaka, predstavnika civilnog društva, Hrvatskog sabora i mnogih drugih, rekla je.



Hrvatska će preuzeti predsjedništvo Vijećem Europske unije 1. siječnja 2020. godine na šest mjeseci. Ministrica Pejčinović Burić poručila je kako je akcijski plan ujedno i vodič za javnost o značenju i funkcijama predsjedanja. 

- Ovo je dobar način da se prati sve što se radi. Vodili smo se iskustvima koje imaju drugi. Posao je isti za velike i manje države, i za one koji rade prvi put ili zemlje koje ponavljaju. Važno da predsjedanje dobro pripremimo te je dobra prilika da Hrvatska pokaže da je spremna provesti sve aktivnosti kao država članica, smatra ministrica.

Spomenula je i konačno dovršavanje dijela Nacionalne sveučilišne knjižnice kao jedan od najvažnijih projekata koji će se odviti zbog hrvatskog preuzimanja Vijeća EU-a, a u kojemu će se odvijati većina formalnih aktivnosti i sastanaka.

- Odabir zgrade je poruka o tome što je Hrvatskoj u ovom trenutku najvažnije - u hramu knjige će se održavati prvo hrvatsko predsjedanje te ćemo tako valorizirati znanje i izvrsnost koje će se pokazati kroz predsjedanje, poručila je Pejčinović Burić.

Premijer Andrej Plenković dodao je kako će hrvatsko predsjedanje NSK-u ostaviti trajnu ostavštinu s obzirom na to da je jedan moderan konferencijski centar Zagrebu neophodan.

U Hrvatskoj će se tijekom predsjedanja održati oko 30 događaja na visokoj razini, veliki summit predsjednika država i vlada, 20 neformalnih vijeća ministara i konferencija te četiri velika događaja koje će provesti Hrvatski sabor.

Velik dio aktivnosti održat će se u Zagrebu, no ministrica je poručila kako će se dio njih pokušati izmjestiti izvan glavnog grada jer je važno da pošaljemo sliku i iz drugih dijelova Republike Hrvatske. 

Središnji prostor za provedbu aktivnosti bit će Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pa će od sljedećeg utorka Zemljišnoknjižni odjel zagrebačkog Općinskog građanskog suda raditi u poslovnom neboderu Sky Office, a od danas do petka neće raditi sa strankama. 

Gotovo 26 milijuna kuna za projekte i programe od interesa za Hrvate u BiH

Za projekte i programe od interesa za Hrvate u BiH ove će godine iz državnog proračuna biti izdvojeno 25,8 milijuna kuna, što je 1,8 milijuna više nego lani, najavljeno je na sjednici Vlade koja je osnovala Povjerenstvo za koordinaciju i financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH u 2019.

- Briga o Hrvatima u BiH kao jednakopravnom i konstitutivnom narodu, odgovorna politika prema BiH kao susjednoj, prijateljskoj i suverenoj državi ogleda se i kroz potporu programima i projektima od interesa za hrvatski narod, istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

U tu je svrhu, naglasio je, u proračunu za ovu godinu izdvojeno 25,8 milijuna kuna što je povećanje od 7,5%, odnosno 1,8 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu.

Premijer Andrej Plenković dodao je kako se projektima i programima koji će se financirati iz proračuna pomaže zaštiti identiteta Hrvata u BiH kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda.

Povjerenstvo će razmotriti sve programe i projekte pristigle na javni natječaj te Vladi podnijeti prijedlog temeljem kojeg će ona donijeti odluku o raspodjeli sredstava.

U Sabor je sa sjednice upućen konačni prijedlog zakona o pravosudnoj akademiji, kojem je cilj redefinirati značaj i ulogu Državne škole za pravosudne dužnosnike, a naročito sustav polaganja završnog ispita. Predložena je obveza pohađanja Škole i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudna tijela u trajanju od godinu dana.

Mijenja se i unutarnja struktura vođenja i funkcioniranja Pravosudne akademije, odnosno smanjuje broj članova Upravnog vijeća i povećava broj članova Programskog vijeća radi učinkovitijeg načina donošenja odluka te kreiranja što kvalitetnijih programa.

Kako bi se spriječio mogući sukob interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije, predlaže se ograničena mogućnost istovremenog obnašanja funkcija člana različitih tijela Akademije.

HEP-u suglasnost za produljenje roka za jamstva ovisnim društvima

Vlada je u u četvrtak dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za produljenje roka okvira za izdavanje jamstava ovisnim društvima HEP grupe u iznosu od 600 milijuna kuna.

Osnovna namjena izdavanja jamstava HEP-a je osigurati supstitut za sve vrste bankovnih garancija (ponudbenih, platežnih i činidbenih) prema kupcima i dobavljačima ovisnim društvima HEP grupe.

Prema današnjoj Vladinoj odluci, odobreni okvir HEP d.d. može koristiti do 31. prosinca 2021. godine, a pojedinačno jamstvo može imati rok važenja najkasnije do 31. prosinca 2025. godine.

Izdavanje pojedinačnog jamstva HEP-a d.d. odobrava Uprava toga društva, a HEP d.d. je po jamstvu obvezan otplaćivati sve svoje obveze do konačne otplate, bez terećenja državnog proračuna.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izvijestio je kako HEP d.d. ima aktivna jamstva u ukupnom iznosu od 119,03 milijuna kuna te kako je današnja Vladina odluka donesena kako bi se i u idućem trogodišnjem razdoblju omogućilo izdavanje jamstava HEP-a d.d. za potrebe ovisnih društava HEP Grupe.

- Riječ je o jamstvima za postojeće ugovorne obveze ovisnih društava HEP Grupe koje proizlaze iz trgovačkih ugovora s poslovnim partnerima te se ne radi o povećanju zaduženosti HEP Grupe, rekao je Ćorić.

Podnoseći Vladi izvješće o izvršenju ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika sa stanjem 31. prosinca 2018. godine, on je rekao kako se svih pet ugovora sklopljenih u lipnju 2016. godine uredno izvršavaju.