Otvoreno: Provodi li Vlada reforme dovoljno odlučno?

Jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija - tri su ključna cilja koja se planiraju ostvariti Nacionalnim programom reformi za ovu godinu, koji je Vlada danas prihvatila. Jesu li ciljevi pogođeni, problemi dobro prepoznati.



Ponovno, postavlja se i pitanje ostvarivosti zamišljenog. Imamo li dovoljno pokretača koji bi osigurali veći napredak? Koje potencijale imamo, a nismo ih iskoristili? Postoje li jasne vizije i strategije gospodarskog razvoja? Odgovore na ta i brojna druga pitanja, u emisiji urednika i voditelja Branka Nađvinskog, pokušali su dati gosti: Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike; Danijel Ferić, predsjednik SDP-ova Savjeta za financije i državni proračun, vanjski član saborskog Odbora za financije i državni proračun; Marko Jurčić, savjetnik predsjednika HGK; Davor Majetić, glavni direktor HUP-a i Luka Brkić, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić naglasio je kako su jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, povezivanje sustava obrazovanja s tržištem rada, fiskalna disciplina, odnosno održivost javnih financija, glavni ciljevi hrvatskog gospodarstva.

- Svako gospodarstvo, pa tako i hrvatsko, treba težiti jačanju konkurentnosti iz godine u godinu smanjenjem poreznog opterećenja, administrativnih nameta, fleksibilizacijom. S druge strane, kada govorimo općenito o trendovima na razini Europske unije, upravo povezivanje učenja s tržištem rada je pretpostavka daljnjeg razvoja. Konačno, kada govorimo o održivosti javnih financija one su pretpostavka dugoročne financijske stabilnosti zemlje. Upravo zbog toga ne treba čuditi što su ova tri cilja postavljena kao ključni ciljevi ovog programa, rekao je ministar.

- Mi možemo govoriti o makroekonomskoj slici Republike Hrvatske danas. Hrvatska danas je u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina zemlja sa znatno manjim javnim dugom, zemlja koja smanjuje svoj javni dug stopom od 3 postotna boda godišnje. Naša fiskalna održivost, održivost javnih financija, nije upitna. Mi smo doživjeli rast kreditnog rejtinga nekoliko puta posljednjih godina. Dakle, Hrvatska je danas zemlja s investicijskim kreditnim rejtingom što nije bila cijelo desetljeće. Kada govorimo o zaposlenosti i plaćama, svi ti makroekonomski pokazatelji rastu iz godine u godinu. Kao nositelji ekonomske politike ne smijemo time biti zadovoljni, uvijek moramo težiti boljem i jačem, međutim, rezultati postignuti od 2016. godine ne samo iz naše perspektive, već iz perspektive uglednih rejting agencija, su jako dobri, istaknuo je Ćorić.

Predsjednik SDP-ova Savjeta za financije i državni proračun Danijel Ferić kaže kako vladini ciljevi nominalno nisu loši, ali zabrinjava to što su kopija prošlih vladinih programa.

- Prethodni vladin program imao je realizaciju od svega 52 posto, prema izvješću Europske komisije, što smatramo veoma skromnim. Smatramo da je u ovom programu pitanje radne snage trebalo dobiti dodatnu težinu. Imamo 200 tisuća iseljenih iz Hrvatske, kronični nedostatak radne snage, što je izuzetno veliki problem, a i sama EK kaže da trajan gospodarski rast postaje problem za Hrvatsku. Ono što smatramo problematičnim je to što smo za vrijeme Plenkovićeve vlade na ljestvici Doing businessa pali s 40. na 58. mjesto. Nazadujemo iz godine u godinu, stoga nismo optimistični ni kada je ovaj program u pitanju, poručio je Ferić.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić ističe kako je pitanje tržišta rada danas jedno od najvećih izazova poslodavaca pa time i Republike Hrvatske.

- U ovim planovima ima jako puno priče o digitalizaciji, a mi ne namjeravamo mijenjati Zakon o radu. Jedna od tema koju smo kroz GSV predlagali vladi je promjena Zakona o radu. Do sada ne vidimo da vlada to planira provesti, ali mi smatramo da se tržište rada mora prilagoditi novom vremenu koje dolazi -digitalnom gospodarstvu. Problem tržišta rada utječe na sve ostale reforme, uključujući i demografsku obnovu. Novo digitalno doba omogućuje ljudima da rade od kuće, a naš zakon im to otežava. To je ono na što treba usmjeriti napore, osim ovih vladinih ciljeva koji su dobro adresirani, poručio je Majetić.

- Smatramo da se plan reformi trebao raditi u studenome 2018., a ne u travnju 2019., jer bi se tada reforme mogle planirati i u državnom budžetu za ovu godinu. I ono što nama uvijek nedostaje su mjerljivi ciljevi - poboljšanje, unaprjeđenje su lijepe riječi, ali nedostaju mjerljivi ciljevi, naglasio je.   

Savjetnik predsjednika HGK Marko Jurčić smatra kako je nerealno očekivati da se problemi ovom reformom riješe preko noći.

- Vidi se razlika u odnosu na prijašnje razdoblje barem u smislu proračuna, deficita, kreditnog rejtinga. Ono što može brinuti, a vidimo da je vlada toga svjesna, je da nam makroekonomske prognoze za naredno razdoblje nisu tako pozitivne kako smo se nadali proteklih godina. Nama prognozirani rast pada prema 2,2 posto umjesto da raste, dakle nama realni rast u projekcijama opada. Zanimljivo bi bilo vidjeti projekciju koliko će ove reforme, ako budu provedene, utjecati na taj rast. Sve do jučer smo razgovarali kako nam treba rast od 5 posto, a idemo prema 2 posto. Ako pogledamo države s kojima se uspoređujemo kod njih je taj rast daleko jači, istaknuo je Jurčić.

- Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je pokretač tog rasta osobna potrošnja, odnosno domaća potražnja. Iskustvo nam govori da će nas to dovesti u velike probleme ako dođe do neke nove recesije. Činjenica da izvoz više nije generator rasta, kako je uvoz toliko viši od izvoza da ukupna robna razmjena negativno utječe na naš BDP pokazuje gdje leži pravi problem. Nadam se da će sve ove reforme upravo ići prema rješavanju tog problema, poručio je. 

Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu ističe da vladin program ne može biti jamac da će se reforme provoditi niti to treba očekivati od tog programa.

- Vidjet ćemo što će politika operativno raditi na realizaciji tih ciljeva. Slažem se s ostalim gostima da su ovi ciljevi dobro postavljeni ciljevi. Ima ih još ali ovo jesu glavni ciljevi. Nije problem u postavljanju ciljeva, problem je u njihovom provođenju. Pitanja koja mi moramo postavljati su zašto se nama ovo događa, zašto smo iz krize izlazili toliko dugo. Nama nedostaju strukturne reforme i dok ih ne provedemo mi nećemo moći razmišljati o stopama rasta od 5 posto, smatra Brkić.

U snimci emisije pogledajte što su još rekli: