Milinović: Požar u Notre-Dameu veliki šok, događaj u rangu najvećih katastrofa

Katedrala Notre-Dame pariška je, francuska i svjetska kulturna znamenitost. Ona je gotičko remek-djelo staro više od 850 godina. Dr. Dino Milinović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu rekao je u Dnevniku 3 da je požar u Notre-Dameu veliki šok, događaj u rangu najvećih katastrofa na području kulturne baštine. Ta katedrala, kaže on, ima toliko simbolike da se ne da mjeriti ni s čim drugim.

Dodaje da je riječ o veličanstvenoj građevini, spomeniku koji se navodi kao primjer gotičke arhitekture, iako ta katedrala nije ni najstarija ni najveća.

- Ona ima jednu eleganciju koja se može dovesti u vezu s posvećenjem Bogorodici koja je u 12. i 13 stoljeću u Francuskoj bila postavljena na pijedestal. Ta vrsta elegancije oduvijek je bila glavni razlog zašto je najomiljenija u kršćanskom svijetu.

Naglasio je da je njezina važnost i u tome što je 1804. Napoleon u njoj okrunjen, što je opisano u književnosti, kroz djelo Victora Hugoa "Zvonar crkve Notre-Dame".

- Ona živi u našem imaginariju i kroz književnost, slikarstvo, u njezinoj su riznici vrijedni liturgijski predmeti. Nikada kroz srednji vijek nije doživjela požar, ali je dva puta doživjela destrukciju - za vrijeme Francuske revolucije i Pariške komune, kaže Milinović.

Ističe i da je Notre-Dame naposjećeniji spomenik Pariza. Za njezinu gradnju kaže da je "čudo samo po sebi".

- Visina i način gradnje je nešto novo za Europu toga vremena, a najstariji dio te katedrale koja se gradila do 12. do 14. stoljeća, su krovne grede iz 12. stoljeća, rekao je.

Smatra da će se u rekonstrukciji obratiti pozornost na statiku kamenih zidova, u kolikoj će mjeri moći nositi konstrukciju, a ona će morati biti čelična.



Katarina Livljanić, profesorica na Sorboni koja je među najcjenjenijim svjetskim stručnjacima za glazbu srednjeg vijeka, u javljanju za Dnevnik 3 istaknula je da je Notre-Dame spomenik glazbe cijelog svijeta i da je Pariz meka srednjovjekovne glazbe. Ne zna u kojoj su mjeri oštećene orgulje i unutrašnjost crkve, no ističe da je to strašan početak Velikog tjedna. Kaže da su ljudi na ulicama i u tišini gledaju strašan požar.



Kamen temeljac za crkvu Notre-Dame (Naše Gospe) položen je 1163. za vladavine Luja VII., u vrijeme kada se srednjovjekovni Pariz širio i jačao kao političko i ekonomsko središte francuskog kraljevstva. Gradnja će se nastaviti veći dio idućeg stoljeća, a do velike rekonstrukcije i gradnje dodataka dolazi u 17. i 18. stoljeću. Kameni radovi na pročelju i vitraji oživotvoruju slike i pouke iz Biblije.

Građevinom dominiraju dva obrubljena zvonika iz 13. stoljeća. Takozvani "bourdon", najveće zvono, naziva se "Emmanuel". Do vrha zvonika vodi 387 stuba koje posjetitelje vode kroz galeriju himera, mitskih stvorenja sastavljenih od više životinja. Najpoznatija od njih je vodoriga koja sjedi na vrhu katedrale i promatra Pariz glavom naslonjenom o dlanove.

Victor Hugo iskoristio je katedralu kao mjesto radnje svoga romana "Zvonar crkve Notre-Dame". Grbavac Quasimodo, glavni lik, izaziva strah Parižana  svojom nakaznosti. Utočište nalazi u katedrali gdje postaje zvonar. Po romanu je snimljeno nekoliko igranih i animiranih filmova.