Otvoreno o problemu korupcije

Je li korupcija najveći problem hrvatskog društva? Zašto je USKOK ušao u Ministarstvo graditeljstva? Jesu li legalizacije i prenamjene zemljišta plodno tlo za podmićivanje? Zašto se ukidaju anonimne prijave za korupciju?

O tome su u emisiji HRT-a Otvoreno govorili ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković (HDZ), član Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije Nikola Grmoja (Most), predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Arsen Bauk (SDP), državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir (HNS) i bivši načelnik Unutarnje kontrole MUP-a Željko Cvrtila.

Na pitanje što se to događa u ministarstvu graditeljstva državni tajnik u tom ministarstvu Željko Uhlir rekao je da prema informacijama koje ima, drži se službenih informacija, uhićen je jedan službenik ministarstva i pokrenute su nad njim istražne radnje.

- Vrlo teško ćete od državnog tajnika dobiti neslužbene kuloarske priče. Stvarno ne mogu govoriti što je netko nekome rekao. Dok ne vidimo optužnicu ili neki dokument ne znamo o čemu se radi, rekao je Uhlir.

Znate način rada u ministarstvu, rekao je voditelj emisije Mislav Togonal i pitao tko izdaje dopune građevinskih dozvola.

- Ono što smo vidjeli iz medija da se radi o predmetu legalizacije, ne radi se o dopuni građevinske dozvole nego o predmetu iz legalizacije i radi se navodno o izdavanju mišljenja u postupku legalizacije. Ministarstvo redovno izdaje mišljenja po različitim predmetima. Tako je vjerojatno i u ovom postupku netko tražio i dobio neko mišljenje, rekao je Uhlir.

Državnom tajniku je upućeno hipotetsko pitanje: primjerice ako se gradi neki hotel na moru i uzme jedan metar s jedne strane, jedan s druge strane i digne 6,7 katova i želi to legalizirati. Što mora napraviti?

- Zakon o legalizaciji je bio potpuno jasan do kada su se mogli zahtjevi predati i koji se uvjeti moraju ispunjavati da se može legalizirati nešto što je zatečeno nelegalno prema aero snimkama iz 2011. godine. Može se legalizirati nešto što je tada zatečeno u gradnji. Ako je podnesen zahtjev za legalizacijom u roku onda je trebalo preispitivati odgovara li taj zahtjev svim pravilima legalizacije, rekao je Uhlir.

- Radi se o osobi koja je dugogodišnji službenik ministarstva, preko 20 godina, koji je šef sektora, koji je surađivao s nekoliko ministara i koji je radio na skoro svim temeljnim zakonima ministarstva, rekao je Uhlir o Josipu Binenfeldu.

Bauk je upitan o stanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj. Rekao je kako nema potrebe da on to ocjenjuje. 

- Postoje dugogodišnja istraživanja indeksa percepcije korupcije i kaže da smo mi na razini 48. U tom istraživanju Zapadna Europa je na razini 66. dakle, daleko smo još od zapadne Europe. Najbliži smo bili tome 2015. godine kada je indeks percepcije korupcije bio 51. Inače sve što je ispod 50 smatra se korumpiranom zemljom. Građani to osjećaju, imaju takav dojam da je to jedan od najvećih problema u društvu i vjerojatno su u pravu, rekao je Bauk.

Na pitanje kako komentira najnoviji slučaj u Ministarstvu graditeljstva ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je da je ovo još daleko od faze koja bi davala na uvid nekakve dokaze, činjenice da bismo sada mogli reći bit će ovako ili onako.

- Mislim da treba državna tijela, policiju i državno odvjetništvo pustiti da odrade onaj dio posla koji je potrebno kako bi utvrdili ima li tu elemenata uopće za podizanje optužnice, pokretanje istražnog postupka, a nakon toga u postupku će se utvrditi. Sve što sada možemo reći je na temelju onoga što smo vidjeli u medijima. Moram upozoriti da smo imali zvučnih postupaka koji su prošli istragu, bili presuđivani i onda se na kraju pokazalo da nije bilo elemenata za donošenje osuđujuće presude. Zato se uvijek treba pozvati na ustavnu presumpciju nevinosti. Dok nema pravomoćne presude postoji nevinost, rekao je Bošnjaković.

Koji su alati građanima na raspolaganju u borbi protiv korupcije. Planira li se ukinuti mogućnost anonimne prijave za korupcije?

- Ne, mi smo u fazi izmjena zakona o kaznenom postupku i to nije u programu niti je to cilj. Može se o tome govoriti, ali po meni DORH treba postupati kad ima saznanja kad je počinjeno određeno kazneno djelo. Po anonimnim prijavama ono postupa, ali iz te anonimne prijave mora biti određena količina indicije koje upućuju da se nešto doista dogodilo da bi ono imalo elemente za postupiti,. anonimne prijave nisu ništa manje vrijedne od onih koje su potpisane, rekao je Bošnjaković.

Koriste li anonimne prijave ili one troše resurse primjerice kad se posvađaju dva poduzetnika i jedan drugoga anonimno prijave upitan je Cvrtila koji je dugogodišnji operativac i radio je na mnogim istragama.

- I jedno i drugo. Međutim, nekakvi najzvučniji, najjači predmeti korupcije i organiziranog kriminaliteta su proizašli iz anonimnih prijava. Ne možete očekivati da će netko svojim imenom i prezimenom prijaviti nekakve likove koji su u nekakvoj hijerarhiji organiziranog kriminala i korupcije. Vidjeli smo slučajeve zviždača koji su prijavljivali te su loše egzistencijalno završili zato što korupcija i organizirani kriminal imaju svoje duboke pipke i imaju svoje zaštitnike, najčešće u politici, pa medijima i državnim tijelima i onda ljudi pribjegavaju anonimnim prijavama. Nikako se to ne bi smjelo zanemariti, Ministar je tu u pravu. I DORH i policija postupaju i po takvim prijavama i one su često ključni izvor određenih saznanja od kuda se starta prema dokazivanju, rekao je Cvrtila.

Iz HRT-ova studija u Metkoviću javio se Nikola Grmoja. Rekao je da se ne bi bavio slučajem od 660 eura te dodao da ima puno ozbiljnijih slučajeva korupcije u našem društvu koji zaslužuju puno više medijske pozornosti.

- Korupcija je kao gangrena, kao virus koji se širi i izjeda sve što mu se nađe na putu. Definitivno u Hrvatskoj ne postoji dovoljno političke volje za obračun s korupcijom. Itekako politika ima utjecaja i na pravosuđe i na državno sudbeno vijeće. Znamo kako taj cijeli sustav funkcionira. Korupcija je jedan od ključnih problema hrvatskog društva. Imamo izvješće Europske komisije da je politička korupcija pravosuđa 60% - to su katastrofalni podaci, rekao je Grmoja.

Dodao je kako je danas dospjelo u medije i istraživanje njemačko-hrvatske industrijske i gospodarske komore.

- Po njemu gotovo više od polovine tvrtki ne želi ponovno ulagati u Hrvatsku zbog korupcije. I mladi odlaze iz Hrvatske zato što osjećaju nepravdu, osjećaju da nismo svi jednaki, osjećaju korupciju i klijentelizam na svakom koraku, rekao je Grmoja.