Marić predstavio očekivane stope rasta

U programu konvergencije za trogodišnje razdoblje koji je u četvrtak usvojila Vlada, projiciraju se stope rasta od 2,5 posto za ovu, 2,4 posto u 2020. te 2,3 posto u 2021. i 2022. godini.

- Na Vladi predstavljen plan reformi


To su nešto niže procjene u odnosu na Program konvergencije za razdoblje 2018. - 2021., koji je polazio od pretpostavke realnog rasta bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto u 2018., u 2019. od 2,7 posto, a 2020. i 2021. od 2,5 posto.

Usporavanje rasta u projekcijskom razdoblju, kako se navodi, rezultat je konvergencije rasta BDP-a prema rastu potencijalnog BDP-a u srednjoročnom razdoblju.

Prema danas usvojenom Programu konvergencije, osobna potrošnja bit će glavni pokretač ukupnog gospodarskog rasta u prve dvije godine, dok će postupno opet jačati uloga izvoza roba i usluga, a značajan doprinos ostvarit će i bruto investicije u fiksni kapital, posebice pod utjecajem priljeva sredstava iz EU fondova.

Predviđa se i nastavak smanjivanja javnog duga u BDP-u za prosječno 3,2 postotna boda godišnje, odnosno na razinu od 68,5 posto BDP-a u 2020., 65,4 BDP-a u 2021., dok bi u 2022. godini trebao iznositi 62 posto BDP-a.

Predstavljajući na Vladi program konvergencije, ministar financija Zdravko Marić je rekao kako se i dalje očekuje veliki udio uvoza roba i usluga što je sigurno "u ovom trenutku jedan od jačih izazova koji imamo na makroekonomskom planu, kako i na koji način dodatno osnažiti domaću proizvodnju i cijelo gospodarstvo učiniti manje uvozno ovisnim".

Što se tiče rashodne strane proračuna, Marić je ustvrdio da je ona pod kontrolom.

U pogledu javnog duga, Marić ističe kako je prošla godina prema projekcijama završena s njegovim udjelom u BDP-u od 74,6 posto, što znači da se  u tri godine smanjio udio javnog duga u BDP-a za 10 postotnih bodova.

- To je nešto više od 3 postotna boda po godini što nas svrstava u sam vrh zemalja EU po pitanju trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-a, rekao je Marić najavivši da će se tim smjerom i dalje ići.