Madir: 2015. smo ozbiljno stupili na scenu proizvodnjom pršuta

Što je istina, a što mit? Statistika pokazuje da je u zadnjih pet godina izvoz hrvatskih pršuta porastao 14 puta! Ono što se događa u zadnje tri, četiri godine uistinu je spektakularno.

Hoće li uskoro Talijani i Španjolci učiti od nas? A pršut postati perjanica hrvatskog izvoza? Ili ovom nedosanjanom ekonomskom snu ipak nešto nedostaje? O tome su u Dobro jutro, Hrvatska govorili Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskih pršuta i Igor Miljak, predsjednik uprave PPK Karlovac i predstavnik mesne industrije Braća Pivac.

Hrvatska ima 4 pršuta sa zaštićenim oznakama, kako bi postali europska velesila u izvozu pršuta nedostaje nam vremena, kaže Madir. Pojašnjava da oni što su postigli Talijani, Španjolci, Portugalci i Francuzi, to rade posljednjih 50 ili 70 godina, a Hrvatska je i mlada država, a u Europi smo se pojavili kao proizvođač pršuta 2015. i ozbiljno smo stupili na scenu.

Dodao je Hrvatska kao mlada zemlja ima 4 zaštićena pršuta, a prvi koji je bio zaštićen je bio Krčki, zatim Istarski, Drniški i Dalmatinski. Govorio je o razlikama između pršuta, usporedio ih je s minhenskom i bavarskom kobasicom, kaže da je Drniški nastao iz Dalmatinskog, govorio je o počecima brendiranja Drniškog pršuta.

Miljak kaže da je mesna industrija Braće Pivac najveći pojedinačni proizvođač pršuta - proizvode oko 150 000 pršuta godišnje, od toga oko 40 000 zemljopisno zaštićenih.

- Ukupna hrvatska proizvodnja pršuta je oko 400 000 pršuta, a potreba na razini Hrvatske je 800 000 - 900 000 komada, dodao je.

U odnosu na 2014. izvoz povećan 14 puta, ali i dalje ne zadovoljavamo 2/3 naših potreba, Madir kaže da je ozbiljna proizvodnja pršuta krenula nakon Domovinskog rata, kada se počeo obnavljati i turizam - do tada je sve bilo srušeno. Kaže da su proizvodni kapaciteti bili nedostatni za toliku proizvodnju, svake godine pršutari otvaraju nove pogone, pojačavaju proizvodnju, otvaraju se nove pršutane.

Kazao je da je Hrvatska 1984. imala najveću produkciju svinja - oko 2 milijuna i 300 000, a danas ima oko 800 000. Dodaje da je svinjogojstvo grana koja se može vrlo brzo pokrenuti i doći o konkretnih brojaka, ali nije samo svinja primarna, mora se voditi računa i o klaoničkoj industriji koja se mora naslanjati na svinjogojstvo.

Veliki dio pršuta se ne radi od hrvatskih svinja, Madir kaže da se dio proizvodnje naslanja na sirovinu koja se nabavlja u zemljama iz okruženja, kaže da dio tih svinja koje su vani zaklane, utovljene su u Hrvatskoj.

Miljak kaže da je samodostatnost ključni termin u agrarnoj i poljoprivrednoj proizvodnji.

- Cijelo vrijeme govorimo o uvozu, a on je posljedica slabosti i premale proizvodnje. Ključno je reći da nismo samodostatni ni u svinjogojstvu ni u proizvodnji pršuta, kazao je.

Dodaje da imamo trenutak da smo posljednjih godina došli do udjela od 50% sirovine u domaćem pršutu, do prije 4 godine taj je postotak bio znatno manj, što znači da se povećava proizvodnja pršuta i blagi je porast svinjogojstva, ali i dalje smo daleko od povijesnih grana kada smo proizvodili više od 2 mil utovljenika.

Govorio je o Danima hrvatskog pršuta, kaže da tako osvještavaju građane. Nastoje potaknuti cijeli proces kako bi okrenuli potrošače prema domaćem proizvodu.

Madir kaže da je to stručni skup, ne sajamski. Dodao je da su ove godine svi dobili zlatnu medalju - kvaliteta je pokazala da je dobro to što se radi, a ove godine je šampion bio Drniški pršut.