UN: Na planetu milijun ugroženih vrsta, u pitanju opstanak ljudi

Nemilosrdna utrka za gospodarskim rastom, u kombinaciji s negativnim utjecajem klimatskih promjena, rezultirala je time da je trenutačno na našem planetu milijun vrsta u opasnosti od izumiranja, što je informacija bez presedana grupe UN-ovih stručnjaka koji se bave bioraznolikošću i ekosustavima.

Samo bi golema transformacija globalnog ekonomskog i financijskog sustava uspjela spasiti ekosustave od vitalnog značenja za budućnost svijeta s ruba provalije, piše u izvješću iza kojega stoji 130 zemalja, uključujući Sjedinjene Države, Rusiju i Kinu.

"Ona temeljna, međusobno povezana mreža života na našem planetu postaje sve skučenija i manja", smatra profesor Josef Settele, jedan od voditelja studije, koju je u ponedjeljak predstavila Međuvladina znanstveno-politička platforma za bioraznolikost i ekosustave (IPBES).

"Ovakvi gubitci izravna su posljedica ljudske aktivnosti, ali i izravna prijetnja ljudskoj dobrobiti u svim dijelovima svijeta", istaknuo je.

Studija, u čijoj je izradi sudjelovalo 145 stručnjaka iz 50 zemalja, kamen je temeljac novog istraživanja koje upućuje na to da bi svijet trebao prihvatiti novi oblik gospodarstva ako želi upozoriti na opasnosti koje ugrožavaju i ljude, a riječ je o posljedicama onečišćenja, uništavanju staništa i emisiji ugljičnog dioksida.
Autori studije utvrdili su da su glavni pokretači promjena industrijski uzgoj i izlov ribe. Dakle, aktualna stopa izumiranja vrsta desetke je do stotinu puta veća od prosjeka zabilježenog u proteklih 10 milijuna godina.

Klimatske promjene koje uzrokuje izgaranje ugljena, nafte i plina, a posljedica su industrije fosilnih goriva, samo pogoršavaju takvo stanje, stoji u izvješću.

Ističe se da je milijun vrsta već ugroženo te da se ritam ubrzava jer je priroda koja čovječanstvu omogućuje život, osuđena na propast ako ne bude "dubokih promjena" kada su posrijedi model proizvodnje i potrošnje.

UN-ovo izvješće sumorna je slika budućnosti ljudske vrste čiji opstanak ovisi o promjenama u prirodi.

"Ugrožavamo temelj našeg gospodarstva, načina opstanka, sigurnosti hrane, ali i vlastito zdravlje, kao i kvalitetu življenja u cijelome svijetu", rekao je predsjednik IPBES-a Robert Watson, britanski znanstvenik i stručnjak za okoliš. 

"U izvješću se navodi da nije kasno za promjenu, ali samo ako počnemo djelovati odmah i na svim razinama, od lokalne do globalne", kaže Watson.
Upozorio je i na to da je zbog krčenja šuma, preintenzivne poljoprivrede, sve veće urbanizacije i sve više rudnika ugroženo oko 75 posto kopnene životne sredine. Watson ističe da ljudske aktivnosti ugrožavaju 66 posto morskih životinja.

Rezultat ljudskog djelovanja milijun je ugroženih životinjskih i biljnih vrsta od oko osam milijuna, koliko ih je evidentirano na Zemlji, podaci su iz izvješća. U njemu stoji i da se u godinama koje su pred nama predviđa nastavak takvog trenda ako se ništa ne poduzme. Zanimljiv je i podatak da je najviše autohtonih vrsta u većini velikih kopnenih staništa palo za najmanje 20 posto, uglavnom od 1900. godine.

U izvješću stoji da su promjene nužne u sektoru poljoprivrede, ali i kada je riječ o potrošnji. Stručnjaci kažu da pozdravljaju sve češće pozive na promjenu navika u načinu prehrane, koja bi trebala uključivati više povrća, a manje mesa i mliječnih proizvoda jer oni negativno utječu na bioraznolikost, klimatske promjene i opće zdravlje ljudi.

Stručnjaci kažu da bi se, čak i ako ljudi budu poštovali sporazum o klimatskim promjenama, čiji je cilj da zagrijavanje planeta na kojemu živimo ne prijeđe više od dva Celzijeva stupnja, klimatske promjene mogle nastaviti zbog niza drugih čimbenika.