Slonjšak: Koliko uistinu računate na osobe s invaliditetom?

Sabor je sjednicu nastavio raspravom o dvama izvješćima o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak u 2018. i ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć. Koliko vlast uopće računa na osobe s invaliditetom, pitanje je koje je postavila.

S obzirom na poprilično dugu raspravu za koju se prijavilo čak šest klubova zastupnika može se zaključiti da su hrvatski političari i te kako zainteresirani za najranjiviju skupinu u našem društvu. 

- Mišljenja smo da su promjene u sustavu, koje su bile rezultat zakonodavne aktivnosti u 2018. godini, učinjene stihijski i učinjene pod različitim pritiscima. Prijedlozi i preporuke za osobe s invaliditetom uglavnom su primane na znanje ili odbijene uz odgovore razmotrit ćemo, uvažit ćemo kod sljedećih izmjena, trenutno nemamo na raspolaganju osigurana sredstva, prihvaćeno je na znanje. Ovakvim odgovorima negira se zakonska uloga pravobranitelja i onda kada su prijedlozi i prihvaćeni neki od njih nisu primijenjeni. Izostale su sustavne promjene kojima bi se osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju u trenutku kad je to potrebno, neovisno o uzroku i dobi, dobili odgovarajuću zdravstvenu zaštitu i liječenje, rekla je Slonjšak.

Podnoseći zastupnicima izvješće o svojem radu istaknula je kako joj se lani obratilo gotovo dvije tisuće građana. A problemi su brojni, uz problem pristupačnosti do obrazovanja i zapošljavanja. Od preko 500.000 osoba s invaliditetom lani ih je zaposleno manje od 11.000. Prosječna im mirovina pak iznosi malo iznad 200 kuna.

- Postavljam na kraju pitanje koliko donositelji odluka uistinu računaju na osobe s invaliditetom, rekla je Slonjšak.




Na dnevnom redu Sabora su i dva oporbena zakonska prijedloga.

Dopunama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e traži da se omogući javna dostupnost podataka o pravomoćno osuđenim počiniteljima kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a dopunama Zakona o gradnji Most traži uvođenje obveze izdavanja građevinske dozvole za bazne stanice teleoperatera.

Besplatna pravna pomoć u 2018. pružena u 20.281 slučaju

Zastupnici Hrvatskog sabora raspravili su Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstva za 2018. prema kojem je pravna pomoć pružena u 20.281 slučaju pri čemu su ovlaštene udruge pružile pomoć u 15.228 slučajeva, pravne klinike u 1889 slučajeva, a uredi državne uprave u županijama te Gradu Zagrebu u 3164 slučajeva.

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić izvijestio je kako je za besplatnu pravnu pomoć u 2018. osigurano nešto malo više od 4 milijuna kuna te da je od toga za primarnu pravnu pomoć izdvojeno 1,271 milijun kuna, a za sekundarnu nešto više od 2 milijuna kuna.

Primarna pravna pomoć u najvećem broju slučajeva pružena je kroz pravni savjet i informaciju, a bilo je i podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama. Ukupno je bilo 6779 zahtjeva za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći, a odobreno je 4638 zahtjeva, stoji u Izvješću.

- Sekundarna pravna pomoć odnosi se na ostvarenje pravne zaštite u građanskim i upravnim sudskim postupcima te na oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Napuštanjem strogog imovinskog cenzusa pristup sekundarnoj pravnoj pomoći omogućen je većem broju korisnika, a uključivanjem odvjetnika kao jedinih pružatelja sekundarne pravne pomoći korisnicima je osigurana profesionalna pravna pomoć u najsloženijim predmetima, pojasnio je Salapić.

Uspostava učinkovitog sustava pravne pomoći predstavlja značajan korak unaprjeđenja pravnog sustava Republike Hrvatske, u kojem procesu Ministarstvo pravosuđa ima centralnu ulogu. Ministarstvo pravosuđa, kao središnje tijelo državne uprave odgovorno za pravilno funkcioniranje sustava u cjelini, aktivnim pristupom i jačanjem zajedničkog dijaloga sa svim nositeljima sustava, doprinijelo je razvoju instituta pravne pomoći približivši ga građanima i njihovim potrebama, kao i zahtjevima društva u cjelini, rekao je.