Novi zakon - kako osvijetliti mostove, rive, crkve...

U mnogim hrvatskim gradovima mraka po noći više nema. Blještave reklame ometaju san ne samo ljudima nego i životinjama. Kako bi se smanjilo svjetlosno onečišćenje, donesen je zakon. Postojeća javna rasvjeta zamijenit će se onom prihvatljivijom. Hoće li zbog novog zakona neki kulturni spomenici, mostovi, autoceste morati biti u mraku, istražila je emisija Potrošački kod.

Zagreb je noću osvijetljen do samog ruba grada, a mrak paraju brojne reklame na vrhovima zgrada. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu već sedam godina mjere svjetlosno onečišćenje. Podaci su poražavajući.

- Po svim mjerenjima mi smo nekoliko puta preosvijetljeni, primjerice i u usporedbi s Bečom. Mislim da je Beč nama najsličniji po arhitekturi i mentalitetu, kaže prof. dr. sc. Željko Andreić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.

O tome koliko smo osvijetljeni u usporedbi s drugim gradovima, možda najbolje govori podatak o utrošku energije. Slovenci su propisali maksimum. Ta zemlja ima ograničenje od 2007. godine - po stanovniku za javnu rasvjetu smije se trošiti 45 kWh godišnje. U Hrvatskoj je prosjek oko 100, dakle dvostruko više nego što Slovenija ima zakonom propisano, pojašnjava Boris Štromar iz udruge "Naše nebo".

Kako osvijetliti rivu ili most?

Hrvatska zakonom nije ograničila utrošak energije, ali je propisala boju svjetlosti - rasvjetu do 3000 kelvina. To će za gradove značiti dodatne izdatke. Mnogi načelnici turističkih gradova i općina pitaju se kako će, primjerice, osvijetliti rivu ili most.

- Postavlja se pitanje sigurnosti. Što ćete ako na gradskoj rivi ugasite svjetlo? Svjesni smo da bez biljnog i životinjskog svijeta budućnosti nema, međutim bitno je naći balans, a ne ići s najrestikrivnijim zakonom u EU - smatra Nives Kopajtich Škrlec iz Udruge gradova.

Uz to, ne znaju kako bi osvijetlili pulsku arenu ili dubrovačke zidine, a da pritom ne bude svjetlosnog onečišćenja. No zakon o svjetlosnom onečišćenju imaju i druge europske zemlje. Mi smo propisali vrijeme prilagodbe od 12 godina. 

Rigorozne kazne

Zakon predviđa rigorozne kazne za one koji se ne prilagode novim pravilima. Iz udruge "Naše nebo" upozoravaju da su neke općine i gradovi uoči donošenja zakona, iako se za njega znalo, ugradili rasvjetu prema starim odredbama. Riječ je o 10-ak gradova, među kojia su Knin, Vinkovci i Rijeka. Mnogo je i pritužbi građana. U želji da znamenitosti budu prikazane u najboljem svjetlu, neki pretjeraju.

- Mnogo je crkvica u malim mjestima. Zamislite kako je živjeti ljudima kojima su usmjereni reflektori u prozore. Ovaj zakon zabranjuje da se svijetli direktno u prozore - kažu iz udruge "Naše nebo". Pritom je svjetlo preintenzivno i upaljeno je kad na tom području nema nikoga. Nadzornim kamerama potrebna je mnogo slabija rasvjeta. 

- Imate kod nas tipičan primjer parkirališta velikih trgovačkih centara, koja su osvijetljena cijelu noć. Zašto, kad se centar zatvara u 22 sata, a u 23 sata parkiralište je prazno i mi ga osvjetljavamo kao da će ljudi tamo doći čitati novine - pita se Andreić.

Unatoč tomu što energiju uvozimo i što je skupa, a mi nemamo novca na bacanje, ipak smo svjetlosno onečišćeni. Prema nekim razmišljanjima, trebalo bi smanjiti i količinu svjetla na autocestama. Nova pravila gradovima donose nove troškove, neki govore o milijardama. Više u prilogu Potrošačkog koda: