Otvoreno: Kako uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada?

Neusklađenost potreba tržišta rada s obrazovnim sustavom sve je više izražena. Da bi naše obrazovanje stvaralo konkurentne radnike, i same obrazovne ustanove moraju biti konkurentne.





Priče o nedostatku kadrova izlaze na površinu gotovo svaki dan, pa se postavlja pitanje, poduzimaju li se konkretne mjere u vezi s deficitarnim, a potom i suficitarnim zanimanjima? Jesu li se dosadašnje upisne kvote utvrđivale na ispravan način?

To su neka od pitanja na koja su odgovarali gosti emisije "Otvoreno". Pomoćnik ministrice za strukovno obrazovanje Vlado Prskalo, predsjednik Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu - Preporod Željko Stipić,  ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga i predsjednik Udruge ravnatelja srednjih škola grada Zagreba Željko Stić, voditelj Odjela za obrazovanje pri HGK Božo Pavičin, predsjednik Uprave Munje Ivan Miloloža te dekan Visokog učilišta Algebra i predsjednik HUP-ove udruge poslodavaca u obrazovanju Mislav Balković.

Postoji problem povezanosti obrazovanja i tržišta rada, a pokrenute su ozbiljne reformske promjene "kako bi se ta priča prekinula", ističe Vlado Prskalo.

- Kroz dvije, tri godine vidjet ćemo značajne promjene. Želimo da se strukovno obrazovanje prilagodi potrebama gospodarstva i da sva nova znanja i tehnologije ulaze u škole te budu rasadnik za naše gospodarstvo. Učinili smo snažan i velik zaokret, ističe pomoćnik ministrice Vlado Prskalo dodajući da prihvaćaju potrebe gospodarstvenika.

- Imamo 688 gospodarstvenika koji su vezani uz škole i koji na tjednoj razini rade oko uvođenja konkretnih mjera u strukovno obrazovanje.

Voditelj odjela za obrazovanje pri HGK Božo Pavičin ističe probleme na terenu.

- Netko se može upisati na neko deficitarno zanimanje, ali razred se ne popuni. za CNC operatera primjerice imate prijavljeno 2259 mjesta, a da ih samo 554 upisalo. Cijeli sustav je postavljen pogrešno. Mi smo imali strukovne gimnazije, što je srećom ukinuto. To vam je kao da kažete okrugli trokut, to je oksimoron. Mi smo u to upisivali djecu.

Često se spominje dualno obrazovanje. Kako bi ono trebalo izgledati u Hrvatskoj?

- Mi smo sve to imali. Gospodarstvo smo zaboravili od 1995. godine do danas, a tako smo zaboravili i obrazovanje. U Hrvatskoj se gro toga radilo neznanjem, površnošću te se na pojedine funkcije dolazilo po stranačkoj liniji. Kao što je Kaligula postavio svoga konja, kaže Ivan Miloloža, predsjednik Uprave tvrtke Munja.

Sve se odlaže za neka buduća vremena, djeci i unučadi.

- Puno priče, a malo se konkretno radi, ističe sindikalist Željko Stipić dodajući da se tržište rada jako mijenja ne samo u Hrvatskoj već i diljem svijeta.

- Čitao sam negdje da bi 2033. godine algoritmi mogli zamijeniti ljude. Postavlja se pitanje što škola tu može. Ona klasična podjela života se napušta, podjela na školovanje pa onda posao itd. Škola bi trebala imati zadaću naučiti učiti buduće učenike.

Mreža škola i programa nije zaživjela.

- Nemate niti učenika, niti gospodarstva. Inženjer elektrotehnike neće raditi u školi za pet tisuća škola. Nedostaju matematičari, fizičari, kemičari...Uvijek se pokreće ista priča uoči upisa. Volio bih da jesensko zasjedanje Sabora kreće s raspravom o ovim temama, kaže predsjednik Udruge ravnatelja srednjih škola grada Zagreba Željko Stić.

Dekan Visokog učilišta Algebra i predsjednik HUP-ove udruge poslodavaca u obrazovanju Mislav Balković ističe da treba dati dobre informacije.

- Kada birate studij, kada bi mogli vidjeli podatke kolika je šansa s tim fakultetom zaposliti se u šest mjeseci, kolika bi bila plaća, onda bi dobili biste odgovornog mladog čovjeka koji bira karijeru, a ustanova je zainteresirana ponuditi programe koji će netko izabrati. Imate jednu vezu, tako je to primjerice u Velikoj Britaniji.

Pavičin dodaje da se situacija s radnom snagom u Hrvatskoj strašno promijenila te da je došlo "do tektonskog pomaka" u nedostatku radne snage.

- Imate segment demografije, odlazak u mirovine te odlazak van. Izgubili smo popriličan dio radno sposobnog stanovništva. Nema drugog načina, nego da to nadoknadimo uvozom strane radne snage.

Dodaje da se odmah sada trebaju uvesti promjene, kako bi imali neke pozitivne rezultate približno za četiri godine.

Ivan Miloloža zaključuje da zakonodavac mora stvoriti uvjete te da je potrebno rasteretiti gospodarstvo.

Željko Stić zaključuje da je obrazovanje temelj svake države.

Treba nam bolji sustav upravljanja ustanovama, kaže Mislav Balković.