Energetska obnova zgrada - gdje smo sada i što nas čeka

Završava prvi ciklus energetske obnove zgrada i čeka nas novi. Dosad sve zgrade koje su obnovljene imaju 70 posto ušteda, što se tiče financijskog stanja 36 posto. Interes za obnovu zgrada je velik i ne jenjava, kaže Toni Borković s Energetskog instituta "Hrvoje Požar".

- Postoji mala suzdržanost u početku obnove s obzirom na to da nemamo kontinuiran dotok financiranja, no i to se popravlja. Do sada smo u sklopu programa obnove u Hrvatskoj obuhvatili gotovo 10 000 obiteljskih kuća,  gotovo 3000 stambenih zgrada i veliki broj javnih objekata, rekao je za blok Informativnog medijskog servisa HTV-a u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska". Istaknuo je da imaju državne potpore od milijardu 650 milijuna kuna te 300 milijuna eura potpora iz europskih fondova. Čak je, kaže, u posljednjoj preporuci Europske komisije istaknut hrvatski model potpore obnovi zgrada javnog sektora.

Žarko Željko, sudski vještak za graditeljstvo, svaki je dan na terenu. Upoznat je i s prednostima i s nedostacima energetske obnove. Razgovarajući s ljudima na terenu, zaključio je da su zainteresirani za energetsku obnovu. Razumiju, kaže, da uštedom energije pridonose svom budžetu, ali i zaštiti okoliša.

- Bilo bi jako dobro kada bi ta sredstva kontinuirano pritjecala i kada bi ljudi točno znali na koji način i kada mogu participirati u toj energetskoj obnovi. Mislim da bi bilo zamnimljivo kad bi se postavili nekakvi modeli ili tipski projekti koji bi ljudima pomogli na koji način provoditi obnovu i kako bi oni mogli kod gradnje novih objekata imati jednu tipsku varijantu, da ne lutaju u nekim svojim projektima koji često znaju biti svakakvi - kaže.

Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta ističe da je 1985. počeo prvi u povijesti međunarodni znanstvenoistraživački projekt Arhitektonskog fakulteta "Energetska i ambijentalna obnova" na primjeru naselja Trnsko. Projekt je to star gotovo 40 godina.

- Pa kad se s tolikim iskustvom gleda na današnju situaciju, na činjenicu koja se dobro odvija, stigla je obnova i do Hrvatske, onda je pitanje balansa - gdje biti i u kojoj mjeri kritičan. Ja sam sigurno najnestrpljivija osoba. Svi bismo htjeli novi prozor, htjeli bismo toplinsku izolaciju ovojnice ne čekajući novac. Dok govorimo sada, ovaj tren, traju obnove koje su samofinancirane: Jer ne mogu svi ljudi dočekati sredstva iz državnih programa i Europske unije, prozori ispadaju, sigurnost je ugrožena. Energetska učinkovitost, što se mene tiče, zahtijeva što bržu redefiniciju svih postojećih pravila i podzakonskih akata. Ipak, uza sve pohvale koje su formalne, zapravo mi kasnimo - rekao je.

Pogledajte razgovor: