Projekcija budućeg EP-a: dvije najjače grupacije dobivaju 72 mandata manje

Prema projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta, stranke desnog i lijevog centra imaju manju potporu u odnosu na dosadašnji saziv, dok zeleni, liberali i stranke krajnje desnice bilježe znatan rast.





Na temelju djelomičnih rezultata iz država članica, dvije najjače stranke ostaju Europska pučka stranka sa 178 mandata, 38 manje nego dosad, i socijalisti sa 153 zastupnika, 34 manje nego u dosadašnjem sazivu.

Riječ o podacima na temelju djelomičnih rezultata iz 10 država članica, izlaznih anketa iz 17 članica i predizbornih anketa iz jedne članice.

Treća po snazi skupina su liberali zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona sa 109 mandata, 40 više nego dosad.

Europa nacija i slobode, u kojoj je Liga Mattea Salvinija i Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, imala bi 67 mjesta, 31 mandat više, a iza nje su Zeleni sa 64 mandata,12 više nego dosad.

Za natpolovičnu većinu treba imati 376 mandata te EPP i socijalisti više nemaju većinu koju su imali dosad, ali ako im se pridruže liberali imali bi uvjerljivu većinu od 440 mandata.

Europski konzervativci i reformisti u kojoj su dosad najbrojniji bili zastupnici iz britanske Konzervativne stranke dobija 60 mjesta, 19 manje.

Dosadašnji zastupnički klub Europa slobode i izravne demokracije, u kojem su talijanski antisistemski pokret Pet zvjezdica i stranka Brexit Nigela Faragea imao bi 42 mandata koliko ih je imao i dosad.

Ujedinjena europska ljevica - Nordijska zelena ljevica (GUE) dobila bi 40 mjesta, 12 manje nego dosad.

Krajnja desnica, populističke antieuropske stranke i umjereni euroskeptici iz ECR-a ukupno imaju 169 mandata.

Nacionalno okupljanje Marine Le Pen pobjednik izbora u Francuskoj

Nacionalno okupljanje (RN), krajnje desna stranka Marine Le Pen, osvojila je najviše glasova u Francuskoj na izborima za Europski parlament, pokazuju dvije izlazne ankete.

Anketa agencije IFOP pokazuje da je RN osvojio 24% glasova u usporedbi s 22,5% koliko je dobila centristička stranka Republika u pokretu (LREM) predsjednika Emmanuela Macrona.

Anketa agencije Elabe objavila je slične rezultate i predviđa da će stranka Le Pen dobiti 24 zastupnika u Europskom parlamentu, a Macron njih 23.

Kao i u Njemačkoj, gdje su prema anketama osvojili 22% glasova, u Francuskoj su iznenađenje izbora Zeleni, koji su prema IFOP-u osvojili 13% glasova. Slijede ih republikanci s 8%, krajnje lijeva Nepokorena Francuska s 6,3% i socijalisti s 6,5% glasova, stoji u toj anketi.

Mađarska: Projekcije Orbanovom Fideszu daju više od pola glasova

Mađarska vladajuća stranka Fidesz mogla bi osvojiti 56% glasova na izborima za Europski parlament, prenijela je mađarska državna televizija, pozivajući se na anketu agencije Nezopont sklone vladi.

Prema anketi desničarska stranka premijera Viktora Orbana je daleko ispred socijalista i lijeve Demokratske koalicije koje bi obje trebale dobiti oko 10%.

Ankete predviđaju da će nacionalistički Jobbik dobiti 9%, a liberalna stranka Momentum oko 7%, prenosi državna televizija. Na izbore u Mađarskoj izašlo je oko 41,74% birača do 16:30, objavilo je državno izborno povjerenstvo. Birališta su zatvorena u 17 sati.

Njemačka: Poraz vladajuće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije, uspjeh Zelenih

Stranke vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj, Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) pretrpjele su prema prvim prijevremenim rezultatima na izborima za Europski parlament snažne gubitke, dok je stranka Zeleni ostvarila povijesno najbolji rezultat na nekim izborima na saveznoj razini.

Unija CDU/CSU je prema prvim prijevremenim nepotpunim rezultatima osvojila 21,7% što je gubitak od 8,3% u usporedbi s posljednjim izborima prije pet godina.

Najžešće gubitke su pretrpjeli socijaldemokrati koje je biralo 11,9% manje nego na posljednjim EU izborima što je rezultiralo rezultatom od 15,4% što je najslabija vrijednost za SPD na nekim od izbora koji se održavaju na području čitave Njemačke.

Najveći priljev glasova ostvarili su Zeleni koji su sa 21,8% glasova ostvarili svoj najbolji rezultat na nekim saveznim izborima. Zelene je biralo 11,1% više birača nego prije pet godina.

Desno popularna Alternativa za Njemačku (AfD) je osvojila 10,4% glasova što je 3,3% više nego na posljednjim EU izborima, ali oko 2% manje nego na parlamentarnim izborima 2017.

Predsjednik AfD-a Alexander Gauland je za slabiji rezultat na izborima optužio kaos oko Brexita i Ibiza aferu u Austriji s tamošnjim desnim populistima.

Stranka Ljevica je prema prijevremenim nepotpunim rezultatima objavljenim nešto prije 19 sati ostvarila 5,6% a Liberali (FDP) 5,5%.

Izlaznost na ovim izborima za Europski parlament je s 59%, gotovo 12% više nego na izborima prije pet godina.

Prognoze u Austriji: pobjeda austrijskog kancelara Kurza

Konzervativna Narodna stranka austrijskog kancelara Sebastiana Kurza vjerojatni je pobjednik izbora za Europski parlament u Austriji, pokazuju prognoze objavljene u nedjelju, utemeljene na istraživanju javnog mišljenja provedenom između utorka i nedjelje, uoči izbora.

Projekcije koje se temelje na anketiranju 5200 glasača pokazale su potporu od 34,5% Narodnoj stranci, oporbenim socijaldemokratima 23,5%, a ekstremno desnoj Slobodarskoj stranci 17,5%. Ankete i projekcije provele su anketna kuća SORA i ARGE Wahlen za nacionalne televizije ORV, ATV i novinsku agenciju APA.

Belgija: uspon krajnje desnice u Flandriji, pobjeda ljevice u frankofonom dijelu zemlje

Veliki uspon krajnje desnice na sjeveru zemlje i pobjeda ljevice na jugu glavna su obilježja parlamentarnih izbora u Belgiji, koja je danas imala trostruke izbore, izbore za savezni parlament, za regije te za Europski parlament.

U Flandriji, na sjeveru zemlje, prema prvim djelomičnim rezultatima za savezni parlament, stranka krajnje desnice Vlaams Belang (Flamanski interes) osvojila je 17% glasova, postavši druga stranka iza Novog flamanskog saveza (N-VA), nacionalističke stranke, koja je do prosinca prošle godine bila najjača stranka u vladajućoj koaliciji, koja je sada osvojila 25,5% glasova. Treća stranka u Flandriji su demokršćani CD&V s 12,7% glasova.

Vlaams Belang je na zadnjim izborima 2014. imao samo 5,9% glasova, a ankete prije ovih izbora davale su mu oko 14%.

Prema izlaznim anketama iz Valonije, frankofone regije na jugu zemlje, ljevica je i dalje najjača. Zbog problema u informatičkom sustavu još nema prvih izbornih rezultata, nego su samo objavljene izlazne ankete. Prema tim anketama, prva je Socijalistička stranka (PS) s 27% glasova, slijede liberali iz Reformarskog pokreta (MR) sadašnjeg premijera Charlesa Michela s 19,5% glasova, zatim Zeleni s 13,5%, demokršćani (CDH) 12,5% te stranka krajnje ljevice Radnička stranka Belgije s 11% glasova. Ljevica je u Valoniji još od kraja prvog svjetskog rata najjača politička snaga.

U trećoj regiji glavnog grada Bruxellesa, jedinoj dvojezičnoj belgijskoj regiji, ali s golemom frankofonom većinom, PS je također najjača stranka s 20,5% glasova, slijedi MR 18%, Zeleni (Ecolo) 18%, socijalni liberali DeFI 13% i CDH 10,5%.

Nakon izbora slijedi dugotrajan proces stvaranja koalicije na saveznoj razini. U duboko podijeljenoj zemlji to je redovita pojava i Belgija drži svjetski rekord - 2010. godine trebalo je 541 dan za sastavljanje vlade.

EU izbori u Danskoj: Pala potpora euroskepticima

Euroskeptičnoj antiimigrantskoj Danskoj narodnoj stranci pala je potpora u danskim izborima za Europski parlament, pokazuju izborne ankete danske televizije.

Anketa Televizijske mreže TV'2 pokazuje da Danska narodna stranka ima 14,5%, s gotovo upola manjom potporom u usporedbi s 26,6% koju je imala 2014. To bi se pretvorilo u dva mjesta za stranku koja je 2014. osvojila četiri od 13 danskih mjesta.

Prema javnoj televiziji DR, Danska narodna stranka dobila je još manje, 11,8%, što se pretvara u jedno mjesto.

Liberali, stranka desnog centra premijera Larsa Lokkea Rasmussen dobili su 20,6%, dobitak od gotovo četiri boda u usporedbi s 2014., dok su oporbeni Socijalni Demokrati dobili 23,6%, više za 4,5 boda, prema izbornoj anketi DR-a.

Slovenija: najviše glasova i  mandata za  novi EP SDS-u Janeza Janše

Najviše glasova i mandata u novom sastavu Europskog parlamenta od 8 koliko ih pripada Sloveniji dobila je Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, a mandate su uz nju osvojile još tri stranačke kandidacijske liste, pokazali su privremeni rezultati koje je objavilo državno izborno povjerenstvo.

SDS koji je u Sloveniji vodeća stranka konzervativne oporbe dobila je 26,4% glasova i 3 mandata u Europskom parlamentu. Na drugom je mjestu stranka Socijalnih demokrata (SD) Dejana Židana koja je osvojila 18,51% glasova i dva mandata, a treća je Lista Marjana Šareca, slovenskog premijera, s 15,61% glasova i 2 mandata.

Jedan je mandat uz osvojenih 11,10%o glasova dobila demokršćanska Nova Slovenija (NSI) Mateja Tonina, a sa 6,35% glasova stranka Ljevica (L) Luke Meseca ostaje bez ijednog mandata.

U istoj poziciji i bez mandata u Europskom parlamentu ostaju i stranka umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca za koju je glasalo 5,65% glasača, Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča sa 4,01%, Stranka Alenke Bratušek (SAB) sa 4,01%, te Zeleni s 2,08%.

Rezultatima izbora s glasačkih mjesta u Sloveniji treba još pripisati glasove iz inozemstva koji idućih dana trebaju stići od dijaspore, no rezultat se vjerojatno neće mijenjati kad je riječ o raspodjeli mandata. Prema nepotpunim rezultatima, ocjenjuje se da je glasovalo oko četvrtine birača upisanih u biračke popise.

Preokrenut trend u odzivu na EU izbore: najveća izlaznost u 20 godina

Prema prvim procjenama na izbore za Europski parlament izišlo je između 49% i 52% birača, što je predstavlja preokret trenda jer je izlaznost bila u stalnom padu još od prvih izravnih izbora 1979. godine.

Na prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979. godine, odziv je bio 62%, a na predzadnjim 2014. godine 42%, ali u članicama koje su u EU ušle nakon 2004. izlaznost je bila još slabija, prosjek se kreće oko 29%.