Otvoreno: Imamo li dovoljno pokretača koji bi osigurali veći napredak?

Hrvatska je doživjela neočekivani rast BDP-a od 3,9% u prvom kvartalu. Na uzlet ekonomije najviše su utjecali porast osobne potrošnje i infrastrukturne investicije.

Nije dobro što se osobna potrošnja poprilično temelji na povećanju nenamjenskih kredita građanima, a postavlja se i pitanje koliko će infrastrukturni projekti pomoći u rastu produktivnosti u skoroj budućnosti. Imamo li dovoljno pokretača koji bi osigurali veći napredak? Postoje li jasne vizije i strategije ekonomskog razvoja?

Gosti emisije HRT-a Otvoreno urednik i voditelja Branka Nađvinskog bili su ministar gospodarstva i poduzetništva Darko Horvat , saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić, zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić,  direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić i ekonomski analitičar Mladen Vedriš.



Horvat je govorio je li ga iznenadio rast BDP-a od 3,9 % i je li zadovoljan strukturom i udjelima u BDP-u.

- Jedna stvar koja se sustavno zatomljuje, a ja ću je ovdje izreći, je da hrvatsko poduzetništvo u ovom trenutku investira 10,5 milijardi kuna. To je doprinos gospodarskom rastu od preko 1 postotni bod. Sustavno zapostavljati investicije u privatnom sektoru u realno-poduzetničkom sektoru mislim da nije dobro. Činjenica je da su investicije iznijele ovaj gospodarski rast, prvenstveno infrastrukturne, ali kumulativni efekt koji se dogodio na nivou 3,9% bez realnog poduzetničkog sektora ne bi bio moguć, objasnio je Horvat.

Dodao je da kumulativno 4%  raste industrijska proizvodnja metaloprerađivačka, drvnoprerađivačka, prehrambena, građevina koja prati sve ove gospodarske sektore.

- Temeljiti isključivo gospodarski rast na razini od 3,9% samo na osobnoj potrošnji mislim da nije fer i korektno. Isto tako treba zahvaliti i hrvatskim poduzetnicima na činjenici da rastu plaće, rastu plaće i u državnom odnosno javnom sektoru, ali rastu plaće, prvenstveno ona minimalna i ona prosječna, i u realno-poduzetničkom sektoru, s jedne strane zbog nužde, ali s druge strane zbog toga što su poduzetnici svjesni da kvalitetnog radnika moraju moći platiti, a onda nakon toga od tog radnika očekivati i udio u tom svom poslovanju, smatra Horvat.

- Ono što je napravila kolegica Žalac, odledila nešto što nam je u ovom trenutku, a zagovaramo to već duže vrijeme, posao akcelerator gospodarskog rasta, to su sredstava iz EU fondova. Kolega Tolušić koji je enormnim investicijama u različite segmente infrastrukture također napravio jedan veliki iskorak, ministarstvo gospodarstva u investicijskom segmentu gdje su projekti koji ulaze u sustav poticajnih mjera u 2018. godini rasle 48%, a to su upravo investicije koje se danas događaju. I nemojte zaboraviti pored prometnog sektora kolega Ćorić koji je sve svoje investicije zakopao ispod zemlje i one nisu vidljive. Kumulativni efekt svega ovoga je 3,9%, uvjeren je Horvat.

Grčić je odgovarao na pitanje da kad se povuče crta rastemo li na zdravim temeljima.

- Nekoliko zadnjih godina od recesije pa naovamo kad smo počeli rasti definitivno rastemo na boljim temeljima nego je bilo. Znate da je prije bilo  ogromno zaduživanje i pretežito investiranje u nekakvu infrastrukturu, manje u industriju, poduzetnički sektore i ta struktura investicija nije bila zadovoljavajuća. Ovo što se sada događa naravno da je bolje, između ostalog zahvaljujući činjenici da smo ušli u EU, da smo proširili tržište za naše poduzetnike, izvoz je rastao u prvom godinama članstva i preko 10% i to je bio odličan start. Nažalost sada lagano dolazi i do usporavanja, ali veća je i osnovica tako da je teže uspostavljati tako visoke stope rasta izvoza. Prema tome stvari se kreću, ovo je dobro da se dogodila u ovom kvartalu ovako visoka stopa. Iskreno bih volio da se ovaj trend nastavi, rekao je Grčić.

Dodao je da je start u korištenju EU fondova dosta loš.

- U pet godina je apsorbirano svega 16-17% ukupnih sredstava, no ja sam siguran da će u idućih 4,5 godine, koliko još imamo za korištenje sredstva, doći sigurno do povećanja korištenja fondova. Sad je samo pitanje koliko će se povećati. Prije krize su investicije bile negdje oko 28% BDP-a. Istina, u to je vrijeme bilo obilježeno velikim zaduživanjem i taj rast je bio upitan samim tim jer je rastao i javni dug i ukupna zaduženost privatnog sektora . Unutar krize i recesije pali smo s investicijama na 17-18% BDP-a da bi u ove tri godine investicije porasle na 20% BDP-a. Po mojoj procjeni trebala bi biti stopa investicija 24-25% BDP-a koja bi osigurala da se ove visoke stope zadrže i u narednom razdoblju, smatra Grčić.

Vedriš je upitan da kada analizira udjele komponenata koje čine ovaj BDP odnosno ovaj rast od 3,9 % do kakvih zaključaka dolazi, rekao kako je kratkoročno to dobro i da se bolje puni proračun, ostvaruju veći iznosi PDV-a. No smatra da je pitanje održivosti takvog modela rasta jer građani se mogu zadužiti do određene mjere kada to postaje rizično.

- Što se tiče EU fondova iskustva drugih zemalja su pokazala da nije dobro kad ta sredstva služe kao jednokratni impuls. Znači da nešto napravite i da je to onda 2-3 godine doprinijelo, a kasnije možda da čak i dio te komunalne infrastrukture pada na trošak lokalnih zajednica države i onda zapravo troškovi održavanja poništavaju učinke. Nema drugog puta nego povećati proizvodne investicije, ulagati u suvremenu industriju, ali za to treba otići korak dublje. Za to treba uzeti nacionalni program reformi i što je tamo zapisano i što je Vlada preuzela kao svoju obvezu. Tamo ćete vrlo brzo naći pravosuđe, javna uprava, mirovinski, zdravstveni sustav. Znači po cesti koja nije dobra nećete dugo moći ubrzano voziti. U kojoj mjeri i kada ćemo se suočiti i biti spremni uhvatiti se u koštac s tim istinskim reformama koje tada otvaraju poziciju za domaće i vanjske investicije i koje tada donose trajni rast, a ovo je savršeno za vjetar u leđa i on dobro dođe da ubrzamo stopu rasta, smatra Vedriš.

Savić je rekao kako mora ispraviti Grčića kad je riječ o EU fondovima.

- Isplata je puno veća, Hrvatska je krajem travnja dosegnula isplate 2,37 milijardi eura, što je izuzetno velik porast. Tijekom mandata ove Vlade to je poraslo 712%. U BDP-u je to 22% kad je riječ o isplatama. Kad govorimo o ugovorenim sredstvima, dakle isplate koje će tek doći, postotak je na 67% dakle 7,3 milijardi eura je iznos ugovorenoga. Plan ministarstva regionalnog razvoja je 85% ugovorenosti do kraja ove godine i to je izuzetno dobra i ubrzana dinamika. Dokaz tome je dio ovih podataka vezano uz objavu kretanja BDP-a. Kad pogledamo strukturu dolazimo do zaključka da su investicije u fiksni kapital, koje su dobrim dijelom financirane iz EU fondova, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti kvartal lani porasle 11,5%. Tih 11,5% zadnjih deset godina tolika visok rast nije zabilježen. To je u golemom dijelu posljedica između ostalog i infrastrukturnih projekata, to je vidljivo i u rastu građevinskog sektora koji je također rastao nekih 11%. Koliko je to velika masa projekata govori podatak da je trenutačno pod ingerencijom projekta koji se provode u središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje projekata i programa EU (SAFU) trenutno je 23 milijarde kuna projekata u provedbi - to je oko 500 ugovora u provedbi na oko 300 gradilišta od Dubrovnika do Vukovara. I taj pozitivni impuls doprinosi odnosno generira ovaj rast, objasnio je Savić.

Rekao je da su u gospodarskoj komori napravili analizu koja govori ako bi iskorištenost fondova EU bila u punom dostupnom iznosu to bi dodatno značilo 2-3% rasta na postojeći.

- Zaključno, osjetan napredak u ugovaranju i isplatama doprinosi ovakvom rastu i za očekivati je da se takva dinamika nastavi, rekao je Savić.

Grčić je imao repliku. Rekao je da je lani ukupan iznos sredstava koja su trebala biti kroz proračun RH isplaćena iz EU fondova bio je 14 milijardi kuna.

- U rebalansu je korigiran na 11 milijardi kuna. Godina je završena tek s nešto malo više od 7 milijardi kuna. Dakle, 50% plana isplate nije realizirano. Do sada ta apsorpcija je bila prespora, usporena s raznoraznim preprekama, rekao je Grčić.

Jakelić je rekao kako se po pitanju EU fondova slaže s Vedrišom.

- Jednokratnim korištenjem sredstava EU fondova ne znači da će dugoročno biti održivi svi ti projekti u koje su investirani ti novci. On su dobrodošli, ali bih ukazao, danas sam proveo cijeli dana u međimurskoj i varaždinskoj županiji u našim tvrtkama u proizvodnji, koju svi zazivamo. Mogu prenijeti što su mi rekli ti poduzetnici jer sam im rekao da ću biti u emisiji. Prenesite im slogan "Manje je više", rekli su. Sad ću objasniti što to znači. Ako vidite sad ovaj rast koji je generiran osobnom potrošnjom to upravo potvrđuje našu tezu da nam treba podizanje razine plaće, smanjenje troškova poslovanja, jedna ozbiljna porezna reforma jer s tim stvaramo dodatni dohodak koji ide u potrošnju i koji diže taj rast, ali taj rast treba biti generiran iz domaće proizvodnje. Da bi to postigli moramo napraviti jednu ozbiljniju poreznu reformu. Kad smo predložili podizanje neoporezivog dijela na 7500 kuna svi su rekli da to nije moguće i da je to problem, no to je polučilo efekt. Sad predlažemo da se to učini za smještaj i prehranu radnika, rekao je Jakelić.

Vedriš je objasnio kako stopa rasta ne služi sama sebi.

- Ona služi za dvije bitne stvari u životu: da građani bolje žive i da se taj rast trajno održiv preko investicija pretvara sutra u nova radna mjesta. A znate Hrvatskoj koliko radna mjesta trebaju. To je suština. Ta suština se postiže samo jednom cjelinom, biznis klimom, ekosustavom koji generira poduzetništvo da ne zaglavimo na infrastrukturi. Infrastruktura košta, mi smo je prije sami financirali, to je bila izgradnja prometnica i vidite do kuda nas je to dovelo, vidite koliko je bilo problema kod refinanciranja itd. Svako ulaganje u infrastrukturu koje se sutra ne pretvori u ekonomski potencijal je sutrašnji trošak kao što je današnje veselje. Suština naše rasprave mora biti kako da u Hrvatskoj poduzetništvo uspijeva više participirati u toj stopi rasta, smatra Vedriš.