Kako je hrvatska valuta dobila ime kuna

Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, obilježava danas 25 godina od uvođenja. U povodu toga HNB izdaje novu kovanicu od 25 kuna, a u Arheološkom muzeju bit će otvorena izložba "KUNA - 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske".

Tihomir Mavriček
, direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke, rekao je da je u Hrvatskoj od osamostaljenja donesena odluka o privremenoj novčanoj jedinici. To su bili hrvatski dinari. 

- No već tada zaključilo se da će se uvesti stalna novčana jedinica RH. U to vrijeme bio je prijedlog da se zove hrvatska kruna. Trebala je biti podijeljena na 100 novčanih jedinica koje su se trebale zvati banice. No u iduće dvije godine dogodile su se promjene i tako je naziv novčane jedinice postala kuna, a stoti dijelovi nazvani su lipe, kaže Mavriček.

Istaknuo je da se novčanice proizvode u dvije tiskare (jedna u Njemačkoj, a druga u Austriji). Kovani novac kuje se u Hrvatskom novčarskom zavodu, koji također obilježava 25 godina postojanja.

Tomislav Bilić, voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, i autor je izložbe „KUNA - 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske". Govorio je o natječaju za autorsko rješenje za papirnati i kovani novac. Najprije je bio natječaj za novac pod nazivom kruna, a tek 1993., odlukom Sabora, kada je posao već bio gotov i sve u tiskari - izbačeno je jedno slovo, a novac je postao kuna.

Govoreći o odabiru naziva kuna, Bilić je rekao da su postojali određeni prijepori u vezi s njezinim uvođenjem.

- Sama ideja da uopće kuna bude hrvatska valuta potječe iz dosta proizačnog motiva koji je vezan uz heraldička obilježja na novcu. Znamo da su od samog početka kovanja novca u Grčkoj mnogi grčki gradovi-države (polisi) stavljali neka heraldička obilježja na novac. Često su to bile životinje (jelen, konj, lav, rak, kornjača, pčela i sl.). Tijekom srednjeg stoljeća, u 13. i 14. stoljeću, na hrvatskom novcu pojavila se kuna. Ona tu nije bila iz nekih specijalnih monetarnih razloga, već zato što je bila heraldički simbol Kraljevine Slavonije. Novac se kovao u Pakracu i Zagrebu. Bio je iznimno kvalitetan i popularan i izvan granica tadašnje kraljevine. Ostao je nekako u narodnom pamćenju, u Hrvatskoj i šire, kao simbol novca. Kada se razgovaralo poslije, za vrijeme Banovine Hrvatske, o potencijalnim nazivima, onda je upravo ta kuna došla do izražaja. Lipa nema takvu povijest. Nju je predložio Dalibor Brozović.

Mavriček je ponovio da će 30.000 kovanica od 25 kuna danas biti pušteno u optjecaj. 



Euro će zamijeniti kunu za pet godina?

Ministar financija Zdravko Marić i guverner središnje banke Boris Vujčić zatražili su da Hrvatska uđe u Jedinstveni nadzorni mehanizam Europske središnje banke, prvi stup europske bankovne unije čiji je primarni posao supervizija banaka, piše u četvrtak Večernji list.

Jedinstveni nadzorni mehanizam obvezan je za sve države članice eurozone, a ostale članice EU-a pristupaju mu dobrovoljno. Jedan je to od posljednjih koraka koji Hrvatska poduzima prije nego što i službeno zatraži uvođenje eura, odnosno ulazak u europski tečajni mehanizam, navodi dnevnik.

- Tek su posljednjih nekoliko godina, opečeni kreditima u švicarskim francima, i banke i građani počeli otkrivati kune te se malo više nego prije zadužuju u domaćoj valuti. Kad je štednja u pitanju, euro kod nas nema konkurencije, kao što je svojedobno nije imala ni njemačka marka, navodi Večernji list.