Ovrhe na čekanju, blokiranih manje

U ljeto prošle godine Vlada je donijela paket zakona kojima je cilj bio pomoći blokiranim građanima. Danas je blokiranih manje nego lani -  259 tisuća. Najviše novca građani duguju bankama, štedionicama te leasing, factoring i osiguravateljskim društvima, a najčešće ne plaćaju račune teleoperatorima.

Lani 326 tisuća, danas 259 tisuća blokiranih osoba. Iako ih je gotovo 67 000 manje, i dalje je broj previsok. To je kao da su u blokadi svi stanovnici Rijeke i Osijeka.

I Antun Rupa lani je bio jedan od blokiranih. Danas više nije, iako mu dugovi nisu oprošteni - a nije ih ni otplatio. I dalje ima ovrhe, samo su njegovi ovrhovoditelji privremeno odustali od naplate zbog Vladine mjere o privremenoj deblokadi.

- Imam sad šest isknjiženih ovrha i ne znam što ću, ne mogu se dogovoriti s ovrhovoditeljem, najviše s holdingom,  i još s jednim koji ima svoje tumačenje zakona, govori Rupa.

- Vi ne možete platiti glavnicu a da vam se odbiju zatezne kamate, ovi parafiskalni troškovi , odvjetnički, javnobilježnički i sudski troškovi, dodaje.

I u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača smatraju da davatelji usluga teško izlaze u susret korisnicima.

- Čak i kada idu moliti davatelja usluge da im prolongira kroz više mjeseci, oni im kažu 'izvolite platiti u dvije rate'. To je jedan problem, kazao je Tomislav Lončar iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Istraživanja pokazuju da svaki peti stanovnik Hrvatske ima poteškoća u plaćanju računa. U težoj situaciji od nas u Europi samo su građani Bugarske i Grčke.