Plenković: EK zadovoljna provođenjem reformi

Na početku sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na današnji susret s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junkerom koji prvi put u svom mandatu dolazi u službeni posjet Hrvatskoj. Razgovarat će se o gospodarstvu, sigurnosti, boljem iskorištavanju novca europskih fondova te o pripremama za hrvatsko predsjedanje Unijom 2020. godine.

Plenković je komentirao izvješće EK o tzv. proljetnom gospodarskom paketu, smatra da možemo biti zadovoljni onime što je rečeno i vjeruje da su zadovoljni provođenjem reformi.



Premijer kaže da je zanimljivo da 4 preporuke, o kojima će se raspravljati u narednim danima, pokazuju da većina reformskih napora ide u dobrom smjeru. Prva preporuka se odnosi na pojačani proračunski okvir i nadzor, druga se odnosi na reforme obrazovnog sustava, treća preporučuje da se investicije usredotoče na istraživanje i inovacije, a četvrta sugerira poboljšanje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države.

- Ono gdje moramo ostvariti dodatne napore na poboljšanju, to je korporativno upravljanje javnim poduzećima. Ministarstvo državne imovine u tom pogledu obavlja niz aktivnosti i ciljeva koje smo proveli, pa do ovih posebnih osposobljavanja ljudi koji su u Nadzornim odborima ili Upravama. Međutim, na tom tragu mislim da moramo zadati dodatne ciljeve svim kompanijama u državnom vlasništvu - povećati učinkovitost, profitabilnost i na određeni način imati jasne operativne ciljeve poslovanja koji trebaju doseći svoje rezultate, rekao je Plenković.

Govorio je i o nastavku poboljšanja sustava u pravosuđu, sankcioniranja korupcije, prevencije korupcije, premijer kaže da moramo nastaviti dosadašnje aktivnosti i poboljšati brzinu trajanja postupaka, smanjiti zaostale postupke i učiniti sustav predvidljivim i pouzdanim i za investitore i za fizičke i pravne osobe.

Plenković kaže da mu se čini da su preporuke jedno dodatno ohrabrenje i da je prepoznat napor koji vlada radi, te da smo na tragu politike koju treba nastaviti.

Dodao je kako je EK jednu od bitnih strukturnih reformi - mirovinsku reformu - ocijenila vrlo pozitivnom te dodao da se ona provodi na dobrobit budućih umirovljenika.






Vlada RH usvojila Nacrt prijedloga nacionalnog programa športa 2019. - 2026.

Vlada je usvojila Nacrt prijedloga nacionalnog programa športa 2019.-2026. koji je upućen u proceduru Hrvatskog sabora. Ovaj dokument s podnaslovom Prema zdravoj i aktivnoj naciji ponosnoj na športske uspjehe prvi je strateški akt planiranja u području športa od osamostaljenja RH, a donosi se na razdoblje od osam godina.

- Svi smo ponosni na činjenicu da je Republika Hrvatska u samom svjetskom vrhu po broju osvojenih medalja na najvećim natjecanjima u odnosu na broj stanovnika, ali suprotno tome posebno se ističe podatak dobiven prilikom izrade ovog dokumenta, a to je da se 62,5% populacije starije od 15 godina ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću. Nacionalnim programom športa žele se osigurati preduvjeti kako bi se popravila negativna statistika kad je u pitanju tjelesna aktivnost, ali istovremeno i poboljšali uvjeti za nastavak ostvarivanja vrhunskih rezultata naših športaša zato dokument sadrži ciljeve i mjere iz sva tri pojavna oblika športa - natjecateljskom, rekreativnom i športu u sustavu obrazovanja, rekao je predstavljajući Nacrt prijedloga nacionalnog programa športa potpredsjednik Vlade RH Predrag Štromar.


Novi zakon predviđa osnivanje Povjerenstva za pomilovanja pri Ministarstvu pravosuđa

Novim zakonom o pomilovanju, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, predlaže se pri Ministarstvu pravosuđa osnivanje Povjerenstva za pomilovanja sa sedam članova na vrijeme od četiri godine, koje donosi obrazloženo mišljenje i prijedlog o molbi za pomilovanje koji se dostavlja predsjedniku Republike, a koji donosi odluku o pomilovanju.

- Predloženim zakonom popunjavamo prazninu koja se dogodila nakon što je predsjednica Republike 2016. godine raspustila Komisiju za pomilovanje koja je bila u njezinom Uredu. Sada se predlaže oformiti povjerenstvo koje će i stvarno i pravno biti dio Ministarstva pravosuđa", rekao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović.

Predsjednik povjerenstva uvijek bi bio ministar pravosuđa, a imalo bi još šest članova iz reda istaknutih pravnih stručnjaka i društvenih uglednika, koji bi davali mišljenje na molbe za pomilovanje i dostavljali predsjedniku države na konačnu odluku, što je ustavna ovlast predsjednika.


Prijedlog zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu

U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu kojim se uređuje zaštita, unaprjeđenje i promicanje prava i interesa osoba nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih obitelji.

Ministarstvo hrvatskih branitelja, još uvijek traga za 1488 osobom nestalom tijekom Domovinskoga rata te za 414 smrtno stradalih osoba za koje nije poznato mjesto ukopa, što ukupno čini 1902 neriješena slučaja iz Domovinskoga rata.


Druga faza projekta e-Škole

Vlada je na sjednici donijela i zaključak o povećanju alokacije od 40 milijuna eura za drugu fazu projekta e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola, koji je uvršten u Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.", a predviđa cjelovitu informatizaciju administracije, poučavanja i učenja unutar škola, odnosno da sve javne škole u Hrvatskoj postanu informatički pismene do 2023.


Zaštita potrošača

Vlada je osnovala i Vijeće za zaštitu potrošača koje sudjeluje u izradi Nacionalnog programa zaštite potrošača i Izvješća o provedbi Nacionalnog programa, a potiče izmjene i dopune postojećih propisa i donošenju novih propisa iz područja zaštite potrošača.


U tri godine planira se udjel javnog duga u BDP-u smanjiti na 65,4 posto

Šošić je javila da je ministar financija Zdravko Marić predstavio plan upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019.-2021.





Njime se projicira smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 71,6 posto BDP-a u 2019., na 68,5 posto u 2020. odnosno 65,4 posto u 2021.

Predstavljajući strategiju, Marić je ocijenio da je u zadnje tri godine ostvaren značajni napredak u upravljanju javnim financijama, s fokusom na rashodnoj strani proračuna i uporabom prihoda prije svega za smanjivanje javnog duga te porezno i neporezno rasterećenje građana i gospodarstva.





Podsjetio je da je u 2016. proračunski manjak smanjen na 1 posto BDP-a, a javni dug na 80,5 posto BDP-a, a da su tijekom 2017. i 2018. nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti te je ostvaren proračunski višak u obje godine i to od 0,8 odnosno 0,2 posto BDP-a, napomenuvši da bi potonji bio i veći da nije bilo jamstava za Uljanik od 2,5 milijardi kuna.


Ini i Vermilionu produžena istražna razdoblja

Vlada je Ini i Vermilion Zagreb Explorationu produžila istražno razdoblje istraživanja i eksploatacije na istražnim prostorima Drava 2 i Drava 4, a  Vermilionu je dodatno odobrila drugu istražnu fazu istraživanja nafte i plina na poljima Sava 8, Sava 9 i Sava 10.

Vlada je u lipnju 2016. zaključila ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika s Inom za istražni prostor Drava 2 te s Vermilion Zagreb Explorationom za četiri istražna prostora:  Drava 4 te Sava 8, Sava 9 i Sava 10.

Istraživanje se provodi kroz pet godina te se dijeli na dvije istražne faze pri čemu prva traje tri godine i počinje od datuma stupanja ugovora na snagu, dok druga istražna faza traje dvije godine, a započinje neposredno nakon prve istražne faze.