Kako prevenirati nasilje u školama?

Nika i Magdalena ovogodišnje su dobitnice nagrade "Luka Ritz" za promicanje tolerancije i škole bez nasilja. No, koliko god govorili o posljedicama vršnjačkog nasilja među mladima, očito nije dovoljno. Samo u prošloj godini škole su Ministarstvu znanosti i obrazovanja prijavile 216 slučajeva nasilja, najviše u protekle tri godine. Nasilje se odavno ne događa samo u prostorima škola, nego sve više i na društvenim mrežama.

- Inicijativa 'Ja za promjenu' protiv međuvršnjačkog nasilja
- Prekršajno prijavljene maloljetnice koje su se potukle u Splitu
- Pravobraniteljica za djecu: Preventivni programi nužni za smanjivanje međuvršnjačkog nasilja

Nasilje je ozbiljan društveni problem već godinama. O tome kako prevenirati nasilje u školama u Temi dana su govorile Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, te socijalna pedagoginja Dajana Jurinčić iz Centra za pružanje usluga u zajednici "Savjetovalište Luka Ritz".

Jurinčić se osvrnula na slučaj učeničke tučnjave, dok su kolege sa strane stajali i navijali, a cijeli video su objavili na društvenim mrežama, smatra da je to teško gledati i priznati da se događa na dnevnoj bazi.

- Stvari nisu crno bijele i postoji cijeli niz rizičnih čimbenika koji utječu da dolazi do ovakvog ponašanja, dodala je.

Pojasnila je da im često dolaze djeca koja su počinitelji određenog nasilja, a kroz rad s njima se često pokaže da su to djeca koja su i sama bila često žrtve nasilja, bilo u obiteljskom okruženju, bilo u školi od strane vršnjaka.

Broj prijava vršnjačkog nasilja raste iz godine u godinu, na pitanje ima li više nasilja ili se samo češće prijavljuje, Ramljak kaže da je njihov dojam da se više prijavljuje nasilje. Vjeruje da i kampanja u javnosti da se izađe s problemom van urodila plodom - uvjerena je da je to dovelo do toga da govorimo više o tome i da se ljudi otvore i kažu da problemi postoje.

- Oblici neprimjerenog ponašanja su poprimili takve razmjere da svi zajedno moramo utjecati na to da se što više prevenira, dodala je.

Ramljak je govorila o 216 slučaja prijavljenog nasilja, uglavnom je riječ o međuvršnjačkom nasilju koje se događa u školi, u učionici, ali i drugim školskim prostorijama, u dvorištu škole, ali i na ulici. Dodaje da su najčešći oblici pedagoških mjera prema učenicima zlostavljačima blage kazne poput opomena ili ukora, eventualno preseljenje u drugu školu.

- U takvoj se situaciji odmah zovu roditelji i na neki način se pruža savjetodavna podrška i jednima i drugima. Želim vjerovati da zajedno s roditeljima učitelji, nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji i učenici mogu dati rezultate u preveniranju svih oblika nasilja, dodala je.

U hrvatskim školama nedostaje pedagoga i psihologa, Jurinčić kaže da to jako utječe na nasilje u školi jer je teško kvalitetno se posvetiti svakome pojedincu. Smatra da je pozitivno to što učitelji i profesori prepoznaju to da se često ne mogu nositi s nekim oblicima ponašanja - ona su sve izazovnija i mnogobrojnija, ali često su samoinicijativno tražili pomoć, podršku, suradnju, dolaske u školu i održavanje raznih radionica. Vjeruje da na taj način pomažu da određene stvari budu lakše.

Ramljak je rekla da stručnih suradnika u školama treba biti više, ali učitelji i profesori su jako i administrativno opterećeni, zato ministarstvo radi na izmjenama pravilnika koji će ih rasteretiti da se mogu više posvetiti djeci.

U e-Savjetovanje je pušten akcijski plan za prevenciju nasilja, Ramljak kaže da su glavni ciljevi usklađivanje zakonodavnog okvira, osigurati sustavna podrška svima u školama, da se osigura obrada i prikupljanje podataka, medijska kampanja i osigurati pretpostavke za nultu toleranciju.