Zašto energetska obnova ide sporo?

Dosad je u energetsku obnovu usmjereno oko milijardu i pol kuna. Dio projekata je realiziran, drugi se rade, obuhvaćeno je dosad 17.000 kućanstva, brojni javni objekti poput bolnica, škola, vrtića.

Međutim, i Hrvatska i sve zemlje članice Europske unije daleko su od cilja koji bi se trebao realizirati do 2050. godine, energetske obnove svih zgrada. Stope rasta na razini Unije vrlo su niske, na terenu pokazali su se brojni problemi, svjedoče tome i slučajevi u Hrvatskoj.

O ovome su u emisiji HRT-a Tema dana govorili predsjednica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Petra Škevin i profesor s  Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Ljubomir Miščević.



U sklopu programa energetske obnove dosad je obuhvaćeno je i gotovo 3000 stambenih zgrada. No to je tek početak. Većina zgrada je stara i vapi za obnovom. Prilika je to i da se smanji potrošnja energije i poveća učinkovitost. Bit će posla za građevinski sektor, no i njih muči nedostatak radnika.

Energetska obnova u punom jeku. Dio stanara zadovoljan je što se na zgradama napokon radi, dio njih uočava brojne propuste. Loša kvaliteta materijala, visoka cijena, manjkav nadzor i nekvalitetna ugradnja, neki su od najčešćih prigovora.

Na energetsku obnovu suvlasnici zgrada odlučuju se ponajviše zato što dio novca dolazi iz europskih fondova.