Sjednica Sabora prije produljenog vikenda

Zbog blagdana Tijelova, koji je u četvrtak, Hrvatski će sabor ovaj tjedan umjesto od srijede do petka zasjedati od danas do srijede, kada zastupnici odlaze na produljeni vikend. Na početku sjednice, kao i inače, slobodni govori.





Ako je suditi prema broju prijavljenih, možemo reći da se u Klubovima zastupnika dogodio manjak inspiracije ili da dva najveća imaju važnijeg posla - poput primjerice obilježavanja 30. obljetnice osnutka HDZ-a ili pripreme poslijepodnevne sjednice predsjedništva, što bi se odnosilo na SDP, koji na toj sjednici planira utvrditi Zorana Milanovića kao svog predsjedničkog kandidata.

No i bez njih pasionirani pratitelji saborskih sjednica mogli su primijetiti deficit prijavljenih. Umjesto uobičajenih 10 ili 11, ovaj put za slobodne govore prijavilo se svega pet klubova. Od toga su dva govorila o onome o čemu se govorilo i prošli tjedan - slučaju Supetar, u kojemu su huligani brutalno premlatili sezonske radnike, samo zato što su čuli ekavicu.





Hrelja: Ministri nepodnošljivo lako daju javna obećanja

Saborski zastupnik Silvano Hrelja (Glas/HSU) upozorio je u ponedjeljak kako nadležni ministri, ni nakon gotovo godine dana, nisu riješili problem tisuća umirovljenika koji su zbog povećanja mirovine od 20-30 kuna, izgubili pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.

Kod usklađivanja mirovina u rujnu prošle godine, ministar rada Marko Pavić obećao je da će, zajedno s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem, vrlo brzo riješiti taj problem, podsjetio je Hrelja koji je u vremenu rezerviranom za slobodne teme u Saboru, govorio o "nepodnošljivoj lakoći davanja javnih obećanja od strane ministara".

Upozorio je pritom kako se od 1. srpnja, s isplatom u kolovozu, za 3,13 posto povećavaju najniže mirovine i da će se opet dogoditi da će više desetaka tisuća građana zbog cenzusa za oslobađanje od dopunskog zdravstvenog osiguranja, dobiti 50, a izgubiti 70 kuna mjesečno.

- Kad je 'branio' taj zakon, ministar Pavić je rekao da to  povećanje ide zbog socijalne osjetljivosti Vlade i namjere da se pomogne socijalno najugroženijima. Kakva je to pomoć 'dam ti 50, uzmem ti 70, ili neću ti uzeti 70 ako ti nećeš ugovoriti policu dopunskog', zapitao se Hrelja.

- Ne štedi ova država na velikim pipama gdje curi, štedi na malim i siromašnim građanima, zato javno prosvjedujem zbog takve nepodnošljive lakoće davanja obećanja da će netko nešto riješiti, a ne rješava se skoro godinu dana - zaključio je Hrelja.


HSS traži zakon o ispitivanju porijekla imovine

U Saboru se rapravljalo i o donošenju zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine. Na snažno zagovaranje HSS-ovih zastupnika da Hrvatski sabor donese njihov zakon, iz HDZ-a su uzvratili da je taj zakon "štivo opće naravi" i u praksi neprovediv.

- Ne negiram dobru ideju HSS-a, ali kanimo se politikanstva, jer ispada da nam ni jedna institucija ne radi ništa, od Porezne uprave do Carine, MUP-a..., uzvratio je HSS-ovcima HDZ-ov Ivan Šuker ističući da im zakon nije usklađen ni s Ustavom, niti s nizom drugih zakona.

Motiv zakona je dobar, no samo utvđivanje nezakonito stečene imovine je zahtjevno i treba ostati kod toga da su jedino sudovi mjerodavni to raditi, odgovorila je Marija Jelkovac (HDZ) na HSS-ov prijedlog po kojemu bi to radila Porezna uprava, a ne sudovi.

Davor Vlaović (HSS) kazao je da u njegovoj stranci predviđaju da nadležna Porezna uprava provodi zakon te da ne ide ka sudskim postupcima koji dugo traju. Po HSS-ovu prijedlogu, objašnjava, Porezna bi uprava mogla na temelju evidnecija koje ima utvrditi koliko je tko uprihodovao i eventualni nesrazmjer prihoda i imovine. U takvoj situaciji mogla bi razrezati porez po povišenoj stopi od 60 do 70 posto i u roku 15 dana naplatiti ga od onoga tko je nazakonito stekao imovinu.

Tri stana i dvije kuće uz plaću od 20 tisuća kuna

Krajni je rok da kažemo 'stop' nezakonitom bogaćenju pojedinaca, da se zapitamo od kuda ministru koji ima plaću 20 tisuća kuna tri stana i dvije kuće, ističe Vlaović, iznoseći podatak da je u 'sivoj zoni' oko 30 posto hrvatskog BDP-a, odnosno negdje između 40 i 50 milijardi kuna godišnje.

Tvrdeći da u hrvatskoj državi vrijedi pravilo da je "zakon paukova mreža u kojoj se hvataju sitne mušice, a pauci lete kroz nju", Željko Lenart (HSS) pozvao je kolege da pogledaju kakvi se "bijesni auti" voze u Hrvatskoj i kakvu imovinu imaju 20-godišnjaci. Upire prstom u imovinu aktualnih ministara Tolušića, Žalac, Marića, pitajući se kako su to uspjeli steći da ministarskim plaćama?

"Pa oni kao da ne jedu, nemaju djecu", primjećuje HSS-ovac, tvrdeći da su političke elite i interesne skupine u Hrvatskoj stvorile mrežu koju je teško razbiti.

Pozdravljajući HSS-ovu inicijativu, SDP-ov Saša Đujić dvoji bi li Porezna uprava, s obzirom na "hadezeaciju institucija", istraživala ministre, a Marija Alfirev (SDP) ima objašnjenje zašto su je odbili Vlada i saborski Odbor za pravosuđe. Možda zato, kaže, jer im je normalno "imati mercedes u dvorištu, a ne znati od kuda, imati 'roštilj', a ne reći od kuda, imati hotel i 21 godinu".

Plemenitim i naivnim, HSS-ov zakon naziva Predrag Matić (HDZ).

- Dok su 90-ih branitelji ginuli, drugi su krali, odbijanje zakona znači da ne žele da se to dotakne, tvrdi Matić i poziva da se "ozakoni" izjava bivšeg HDZ-ovog zastupnika Ljube Ćesića Rojsa "Tko je jamio, jamio" i da Hrvatska, napokon, krene naprijed.