Stipić: Promjene otišle najdalje, ali ne mogu se svesti na kurikularnu reformu

Iako je ova školska godina tek završila, već sada se mnogo govori o onoj sljedećoj. Naime uvodi se kurikularna reforma u sve škole, a očekuju se i teški pregovori o plaćama učitelja.

Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod, rekao je za Studio 4 da se o promjenama u obrazovanju govori desetljećima i da nema dvojbe da su one potrebne. 

- Ovaj put se otišlo najdalje, moramo to priznati. Svi prijašnji pokušaji negdje su zaustavljeni. Ovaj put odlučilo se ići do kraja, no treba biti oprezan kada se govori o tome što se namjerava napraviti - upozorava.

Promjena u obrazovanju ne može se svesti na kurikularnu reformu, ali ona jest dio promjene, nastavlja Stipić. 

- O pitanju samih programa, kurikula ili uputnika dosta se napravilo i taj posao treba stvarno cijeniti, jer tu su stotine nastavnika i praktičara bili uključeni i napravili su golem posao. No neposredne proizvođače tih promjena sada treba osposobiti. Promjene su novi sadržaji, nove metode poučavanja, novi način ocjenjivanja. Da biste to mogli početi provoditi, morate imati osposobljenog učitelja. Prema informacijama koje imam, tu se nije napravilo dovoljno. Upravo zato mnogi učitelji koji bi od rujna trebali krenuti s time malo su uplašeni i nesigurni - kaže Stipić.

Kada govorimo o reformi, ona za njega uz promjenu kurikula, uključuje i promjenu uvjeta i motivaciju učitelja. To je, kaže on, jamstvo stvarnih promjena.

- U pitanju uvjeta nismo ništa napravili, uvjeti su ostali isti. Pod uvjetima mislimo na prostorne uvjete, i dalje imamo škole u kojima djeca idu u tri smjene. Mislim  i na nastavna pomagala i sredstva. Ne ide ni u ovim školama koje su bile u eksperimentu. Nedavno sam bio u jednoj školi u kojoj su mi priznali da su se oni prijavili na eksperiment upravo zato što su bili deficitarni u tim nastavnim sredstvima i pomagalima. I oni još nisu dobili ono što su trebali dobiti u rujnu prošle godine. Kad se nije uspjelo u tih 70 škola u pitanju uvjeta napraviti sve kako treba, kako će se onda kada u pitanju bude bilo 870 škola? - pita se.

Tu je i motivacija učitelja i nastavnika. Bez osposobljenog, visoko motiviranog učitelja i nastavnika, sve promjene u obrazovanju najobičnija su tlapnja - kaže Stipić.

Kao motivacija bi moglo poslužiti povećanje plaća. Resorna ministrica Blaženka Divjak podržala je zahtjeve sindikata za povećanjem plaća. Preliminarni izračun kaže da bi te plaće trebale rasti u prosjeku 600-tinjak kuna. 

Stipić kaže da mu je teško reći hoće li do toga doći. Ni s tih 600 kuna ne bi se riješio problem njihove potplaćenosti, kaže, ali bi se išlo u pravome smjeru. 

- Ako želite podići plaće u javnim službama, to možete na nekoliko načina. Ministrica je najavila povećanje koeficijenata. Koeficijenti nažalost nisu u rukama sindikata. Naime, kad govorimo o plaćama općenito, onda moramo znati da je plaća = osnovica o kojoj Vlada pregovara sa sindikatima, koeficijenti koje Vlada donosi samostalno i gdje sindikati zapravo nemaju utjecaja, i dodaci na plaće o kojima Vlada pregovara sa sindikatima. Znači, ako vi kažete da ćete to napraviti kroz koeficijente, vi tada očito to namjeravate napraviti autonomno - kaže Stipić, pitajući se znači li to da je ministrica o tome već razgovarala s premijerom i ministrom financija.