Mogu li Hrvatska i općenito sve starija Europa napraviti zaokret i kojim mjerama - u Temi dana govorili su Anđelko Akrap i Ivica Bošnjak.
Negativan prirodni prirast, iseljavanje, starenje stanovništva, nedostatak radne snage, sve manje djece u prvim razredima - pitanja su kojima se Hrvatska mora apsolutno posvetiti. Demografska obnova muči i polovicu zemalja članica EU-a, pa je na inicijativu Hrvatske demografija uvrštena u strateški program Unije za idućih pet godina. -
Otvoreno: Je li demografska bitka - unaprijed izgubljena bitka? Mogu li Hrvatska i općenito sve starija Europa napraviti zaokret i kojim mjerama - u Temi dana govorili su
Anđelko Akrap, savjetnik predsjednice za demografsku obnovu i
Ivica Bošnjak, pomoćnik ministrice za demografiju.
Nemaju Hrvatska i Njemačka iste demografske probleme- Europa je puna različitosti, takvi su i problemi. Hrvatska ima i iseljavanje i negativan prirodni prirast, dok su druge zemlje, primjerice Njemačka - useljeničke i razvijenije. Osim toga Hrvatska je među 7 posljednjih u Europi po prirodnom prirastu, upozorio je
Anđelko Akrap. Dodao je kako svaka država vodi nacionalnu politiku i dok EU ne shvati da treba podržati svoje rubne krajeve - dotle nema zajedništva.
- Od četiri prioriteta unutar strateškog programa EU-a, jedan je razvoj snažne i vitalne ekonomske baze unutar kojega je i demografska obnova. Time se demografija prvi put našla u perspektivi da bude financirana iz EU fondova, naročito rubnih dijelova, kazao je
Ivica Bošnjak. Dodao je kako se finalni tekst Nacionalne demografske strategije u javnoj raspravi može očekivati tijekom ljeta.
"Poduzetnici moraju shvatiti da je uvozna radna snaga skuplja"- Hrvatsko društvo nema svijesti da je demografija prioritetni problem. Političari rade na onome na čemu mogu najviše glasova dobiti, a na ovome očito ne mogu. Nisu uvijek problem financije. Hrvatska je u vrhu po radu na određeno vrijeme - nešto se treba poduzeti. Poduzetnici moraju shvatiti da moraju nešto poduzeti da bi zadržali radnu snagu. Uvozna radna snaga je skuplja, to moramo imati u vidu, upozorio je Akrap. Smatra kako mogu i prilagoditi radno vrijeme i za žene koje podižu djecu.
"Samo niz međusobno usklađenih mjera daje rezultate"
- Hrvatska nema formiranu ni migracijsku politiku. Tu su problemi za drugi naraštaj naših iseljenika koji se žele vratiti, a ne mogu dobiti državljanstvo. Niz politika je potrebno pokrenuti, pojedinačne mjere daju skromne rezultate, kazao je Akrap.