Vlada - prijedlog strategije upravljanja državnom imovinom do 2025.

Vlada je na sjednici prihvatila i uputila u Sabor prijedlog strategije upravljanja državnom imovinom do 2025., s ciljem njezina održivog, ekonomičnog i transparentnog upravljanja i raspolaganja te odluku o uplati 60 posto dobiti nakon oporezivanja trgovačkih društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u državni proračun.

Prema riječima ministra državne imovine Gorana Marića, cilj strategije za idućih sedam godina je održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, pri čemu će se učinkovito upravljanje operacionalizirati putem smanjenja portfelja nekretnina, rastom investicijskih projekata putem osnivanja prava građenja, prava služnosti, darovanja, davanja u zakup ili dodjela na korištenje.

- Ciljevi su i povećati broj investicijskih projekata na državnoj imovini, kao što su TEP Šibenik, Hidrobaza, Sarcogana i Muzil u Puli, pa Skradin, Kupari i slični, kao i stavljanje u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje Državnim nekretninama d.o.o., nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH i unapređenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH, istaknuo je Marić.

Strategijom je predviđeno i da se državni portfelj kojim upravlja CERP (Centar za restrukturiranje i prodaju) i dalje smanjuje. Marić je iznio podatke da je na dan 31. prosinca 2018. taj portfelj obuhvaćao 387 trgovačkih društava, a samo dvije godine prije bilo ih je 460.

- Smanjili smo portfelj CERP-a trgovačkih društava za 73. To se nastavlja, kao i proces prodaje trgovačkih društava koja su u portfelju CERP-a i smanjenja državnih udjela u portfelju CERP-a u društvima s većinskim udjelom RH, i to putem poziva na dokapitalizaciju i traženja strateškog partnera ili prodajom udjela, izjavio je ministar.

Kao cilj nove strategije izdvojio je i učinkovito upravljanje nekretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela, harmonizacija i prijedlog novih propisa, jačanje ljudskih potencijala, ICT opreme i drugo.

Društva od posebnog interesa uplaćuju 60 posto dobiti u državni proračun

Vlada je donijela i odluku da trgovačka društva od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku uplate 60 posto svoje dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu u državni proračun za 2019. Za trgovačko društvo Alan Vlada je utvrdila obvezu uplate ukupne dobiti nakon oporezivanja, koja će biti namjenski korištena za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga RH, a za Agenciju za komercijalnu djelatnost 60 posto, što će biti namjenski korišteno za poboljšanje materijalnih uvjeta policijskih službenika.

Odlukom se propisuje i da članovi skupština trgovačkih društava od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku odnosno članovi nadzornih odbora trebaju poduzeti sve potrebne radnje i mjere da ta trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2018. godinu uplate izravno u državni proračun, razmjerno paketu dionica ili udjela države u temeljnom kapitalu.

Odluka se odnosi na 22 trgovačka društva od posebnog državnog interesa. Osim već spomenutih, to su: ACI, APIS IT, Croatia Airlines, Državne nekretnine, Hrvatska pošta, HEP, Hrvatska lutrija, Hrvatske šume, HROTE, Imunološki zavod, INA, Janaf, Narodne novine, Plovput, Pomorski centar za elektroniku te pet zračnih luka. Inače, najveću dobit lani je ostvario HEP, 1,4 milijarde kuna, a zatim Ina, 1,3 milijarde kuna.

Još dvije županije zatražile pomoć Vlade u rješavanju problema najezde komaraca

Vlada je zadužila Ministarstvo zdravstva da, u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su suočene s problemom najezde komaraca te mjerodavnim zavodima za javno zdravstvo, poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problema dezinsekcije komaraca i kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi na tim područjima, a nakon što su još dvije županije: Međimurska i Vukovarsko-srijemska te Grad Vukovar zatražili pomoć Vlade u rješavanju tog problema.

Štromar: Izmjenama zakona nastavljamo rasterećivati gospodarstvo

Vlada je prihvatila prijedloge izmjena i dopuna Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar istaknuo je da se time nastavlja uvoditi red u sustav i rasterećivati gospodarstvo.

Ocjenjuje da se novim izmjenama zakona nastavlja uvoditi reda u sustav i rasterećivati gospodarstvo od parafiskalnih nameta, a povećava se i konkurentnost u graditeljstvu te olakšava struci obavljanje posla. Dodatna vrijednost tih zakonskih izmjena vidjet će se i u višoj poziciji Hrvatske na Doing Business ljestvici, smatra.

Predložene izmjene zakona odnose se na inženjere gradilišta i voditelje radova, pri čemu se ukida obveza članstva u komori i novčanog nameta koji iz toga proizlazi, a omogućava se dobrovoljno članstvo.

U Sabor upućen konačni prijedlog izmjena Zakona o policijskim poslovima

Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o policijskim poslovima i ovlastima kojima se normira najniže osobno zvanje policijskih službenika koji mogu provoditi dokazne radnje, ispitivanje okrivljenika i svjedoka.

Prema izmjenama, istražitelj ubuduće može biti policijski službenik s najmanje osobnim policijskim zvanjem policijski narednik. Time se, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, povećava broj istražitelja te efikasnost i kvaliteta kriminalističkog istraživanja.