Finska sutra preuzima rotirajuće predsjedanje EU-om

Finska sutra preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a, tijekom kojega će nastojati postići dogovor o Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) do kraja godine, zauzet će se za to da se povlačenje europskih sredstava poveže s poštovanjem načela vladavine prava, a posebnu pozornost posvetit će zaštiti klime i borbi protiv hibridnih prijetnji.

- Spremni smo učiniti sve što možemo kako bi se postigla odluka o VFO-u za vrijeme našeg predsjedanja. Za nekoliko tjedana počet ćemo s bilateralnim razgovorima sa svim zemljama članicama. Nakon što izvučemo zaključke iz tih razgovora, trebali bismo imati pregovarački okvir u listopadu, a dogovor o VFO-u do kraja godine, rekla je finska ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen skupini bruxelleskih dopisnika koji su potkraj tjedna doputovali u Helsinki u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedanja.

- Lappeenranta, finsko obrazovno čudo i sveučilište budućnosti
- Finska je pionir rodne jednakosti
- Opstanak - ključna riječ u finskoj povijesti
- Filozofija finske poljoprivrede
- Karelija - ožiljak u finskoj nacionalnoj psihi 

Ministrica Tuppurainen, uz još nekoliko ministara iz finske vlade, predstavila je program predsjedanja Vijećem EU-a, koje će Finska 1. srpnja preuzeti od Rumunjske.

Dogovor o VFO-u, sedmogodišnjem proračunu EU-a, teška je zadaća i uvijek se postizao nakon dugih pregovora i natezanja. Pregovori o sadašnjem VFO za razdoblje od 2014. do 2020. trajali su gotovo dvije godine. Postigne li se dogovor do kraja ove godine, to će znatno olakšati hrvatsko predsjedanje koje je odmah nakon finskoga.

Ministrica Tytti Tuppurainen poziva države članice da za pregovarački stol dođu s "realnim očekivanjima i voljom za pronalaženje rješenja". Odbacuje primjedbe da je kraj ove godine preambiciozan kao cilj za postizanje dogovora o višegodišnjem proračunu.

- Netko nas može optužiti da smo previše idealisti ili optimisti ili nas upozoriti da ne priznajemo razlike i teškoće. Takvima mogu reći da smo idealisti, ali i pragmatici, kaže Tuppurainen. 

Kako pregovaraju Finci? Zatvore se u saunu i ne izlaze dok ne nađu rješenje 

Tuppurainen objašnjava i da Finci imaju posebnu metodu za dogovor. 

- Mi imamo saunu, gdje se, prema tradiciji, u pregovorima vrata zatvore i ne izlazi se dok se ne pronađe rješenje.

Europska komisija je u svibnju prošle godine predložila veći Višegodišnji proračunski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. u odnosu na sadašnje proračunsko razdoblje od 2014. do 2020., ali i malo manje iznose za kohezijsku politiku i poljoprivredu.

Komisija prvi put predlaže povezivanje dodjele europskih proračunskih sredstava s vladavinom prava, što je svojevrsna poruka zemljama za koje Komisija smatra da dovode u pitanje neovisnost pravosuđa. Komisija zato predlaže novi mehanizam koji će omogućiti EU-u da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU-a proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava. Takvu odluku predložila bi Komisija, a donijelo bi je Vijeće glasovanjem obrnutom kvalificiranom većinom, što znači da bi oni koji se protive takvu prijedlogu morali osigurati kvalificiranu većinu, što je znatno nepovoljniji scenarij za ciljane zemlje nego da se traži kvalificirana većina za prihvaćenje prijedloga.

U Helsinkiju neslužbeno najavljuju da su zemlje neto uplatiteljice spremne povećati svoj doprinos europskom proračunu ako se dodjela sredstava uvjetuje poštovanjem načela vladavine prava.

Finski dužnosnici vladavinu prava stavljaju među prioritete svojega predsjedanja, uz borbu protiv klimatskih promjena. 

- Mala država kao što je Finska vidi vladavinu prava kao najvažnije načelo u međunarodnoj politici. Europska unija je unija zakona i pravila. U tome je njezina snaga, koja omogućava funkcionalnu suradnju između država članica i predstavlja solidne temelje za naše odnose s vanjskim svijetom. Stoga je vladavina prava na prvoj crti, u središtu finskog predsjedanja, dodaje ministrica.

Zaštita klime - nema prigodnih darova

Finska borbu protiv klimatskih promjena doživljava vrlo ozbiljno pa je tako postavila svoj nacionalni cilj da do 2035. postane klimatski neutralna, dok na razini EU-a nema suglasnosti ni oko 2050. godine. Klimatska neutralnost znači da emisija stakleničkih plinova ne bi smjela biti veća od količine koja može biti apsorbirana u prirodi.

- Ključan prioritet finskog predsjedanja jest EU kao globalni predvodnik u zaštiti klime. U predstojećem desetljeću EU će imati prigodu ispuniti očekivanja svojih građana preuzimanjem vodstva u rješavanju velikih izazova s kojima je čovječanstvo suočeno. Ključan izazov su klimatske promjene i zbog toga je prošlo vrijeme politike "da, ali" u borbi protiv klimatskih promjena, kako u Finskoj, tako i u EU-u i cijelom svijetu, rekao je finski premijer Antti Rinne predstavljajući program predsjedništva.

- Budućnost EU-a trebala bi biti socijalno, ekonomski i ekološki održiva. Slogan našeg predsjedanja jasno izražava taj cilj: "Održiva Europa - održiva budućnost", rekao je Rinne.

Zanimljivo je da je finsko predsjedništvo odlučilo ne davati prigodne darove onima koji će dolaziti u Helsinki poslom koji je vezan uz predsjedanje, a razlog je - smanjenje emisije stakleničkih plinova. Uobičajeno je da rotirajuće predsjedništvo dijeli simbolične darove, poput kravata, prijenosnih baterija za mobitel, olovki, bilježnica i sličnih stvari. Finci su rekli da neće slijediti tu praksu, a novcem koji će tako uštedjeti financirat će projekte za smanjivanje emisije stakleničkih plinova, koji istodobno vode prema ispunjavanju ciljeva održivog razvoja. Tijekom predsjedanja u Finsku će dolaziti brojne delegacija, koje, pak, putuju zrakoplovima, a to znači veće emisije ugljikova dioksida. Ušteđenim novcem uloženim u ekološke projekte poništit će se učinak dodatne emisije stakleničkih plinova. Prema procjeni, riječ je o oko 500 tisuća eura. 

Hibridne prijetnje

Posebnu pozornost Finci pridaju hibridnim prijetnjama i drugim sigurnosnim izazovima. Hibridne prijetnje definiraju kao koordinirano i sinkronizirano djelovanje kojim autoritarni režimi i ideologije nastoje iskoristiti ranjivost demokratskih sustava kako bi ih oslabili i ostvarili svoje strateške interese.

Finska ministrica unutarnjih poslova Maria Ohisalo najavljuje da će radi jačanja otpornosti na hibridne prijetnje i podizanja svijesti o tom fenomenu organizirati simulacije hibridnih napada i vježbe na sastancima ministara unutarnjih poslova u srpnju u Helsinkiju te ministara financija u rujnu, također u Helsinkiju. Međutim, Finci ne žele reći na temelju kojih će se scenarija te vježbe na ministarskim sastancima provoditi.

Finsko predsjedništvo također želi uspostaviti stalnu radnu skupinu Vijeća EU-a, sastavljenu od predstavnika zemalja članica, stručnjaka za hibridne prijetnje.
Finska inicijativa dio je širih napora koje EU poduzima kako bi se suprotstavio hibridnim prijetnjama iz zemalja poput Rusije i Kine.

Finska želi poboljšati koordinaciju u sigurnosnim i obrambenim pitanjima unutar EU-a, s posebnim fokusom na hibridne prijetnje. 

U Finskoj je 2017. uspostavljen Europski centar izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, u kojem zasad sudjeluju 22 države, uglavnom članice EU-a, ali i Sjedinjene Države, Kanada te Crna Gora. Svrha toga centra izvrsnosti je razmjena iskustava i ideja, osposobljavanje stručnjaka za borbu protiv hibridnih prijetnji te jačanje suradnje u tim pitanjima između EU-a i NATO-a.

Predsjedanje Vijećem EU-a preuzima finska vlada u kojoj su žene većina

Predsjedanje Vijećem EU-a u rukama je nove finske vlade, koja je dužnost preuzela 6. lipnja. Socijaldemokrat Antti Rinne i njegova stranka dogovorili su suradnju s liberalima dosadašnjeg premijera Juhe Sipile, zatim sa Strankom centra, Švedskom narodnom strankom (koja predstavlja švedsku manjinu), Zelenima i Ljevicom. U vladi je 11 žena i osam muškaraca. Koalicija pet stranaka ima većinu od 117 zastupnika u parlamentu, koji ukupno ima 200 zastupnika.