Saniranje klizišta iz prihoda od vodnog doprinosa

Klizišta i odroni posljednjih godina ugrožavaju sve više stambenih i gospodarskih objekata u Hrvatskoj. Sada su se napokon stvorili uvjeti da se trajno osigura novac za sanaciju javne infrastrukture, i to iz prihoda od vodnog doprinosa.

Mještani Čreta u Krapinsko-zagorskoj županiji godinama žive u strahu od odrona na njihove kuće. Prije sedam godina to se i dogodilo.

- Nalazimo se na jako velikom klizištu i ja ne bi nikom poželjela da živi u takvoj kući da strepi za svoj život i svoju obitelj, kaže Ivanka Polanšćak.

Od ukupno 60 potpisanih ugovora o sufinanciranju klizišta, upravo je u Krapinsko-zagorskoj županiji potpisano najviše - njih 6. Resorni je ministar zadovoljan jer su sve stranke brzo dogovorile u vezi s izmjenom zakona kojim je omogućeno da se iz prihoda vodnog doprinosa sufinanciraju troškovi sanacija i klizišta i odrona.

- Mi mislimo da smo s njima otvorili zakon o financiranju vodnog gospodarstva gdje smo iz vodnog doprinosa odmogući da se iz njega financira i sanacija šteta od klizišta, rekao je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.

U prvoj fazi bit će sanirano 112 klizišta u četiri županije. Na tome se neće stati. U iduće tri godine u sanaciju će uz ovogodišnjih 50 milijuna biti uloženo još 150 milijuna kuna.

- Mi smo se postupali načelom solidarnosti tako da one najsiromašnije općine mogu dobiti 80 posto sredstava za sanaciju klizišta sa vlastitim udjelom od svega 20 posto, istaknuo je Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda.

Najugroženije je stanovništvo u tri sjeverozapadne županije na koje otpada gotovo 70 posto klizišta zbog konfiguracije tla.

- Bit će klizišta i dalje ali je otvoreno rješenje kako ih sanirati na kvalitetniji način sa manje učešća lokalnih zajednica, a sa više učešća od strane Hrvatskih voda, kazao je Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja.

Prema procjenama, u svijetu na godinu u klizištima strada 10 tisuća ljudi. Najveće je u Hrvatskoj bilo lani u Hrvatskoj Kostajnici gdje su mještani izgubili kuće, a u godinu dana osiguran im je novi smještaj.




Ugovore su potpisali generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, te varaždinski župan Radimir Čačić, sisačko-moslovački Ivo Žinić, međimurski Matija Posavec, krapinsko-zagorski Željko Kolar te gradonačelnici 12 gradova i načelnici 31 općine na čijem području se nalaze klizišta koja je potrebno sanirati.

- Ministarstvo zaštite okoliša i naše upravno vijeće, procijenili su da su potrebe najveće na području tzv. nerazvrstanih cesta, kao i županijskih cesta. Tu smo usmjerili naše napore kako bismo olakšali prometovanje, ali i sigurnost naših građana, rekao je Đuroković u emisiji Tema dana.

Sjeverozapad Hrvatske najugroženiji je zbog konfiguracije tla. Na području Krapinsko-zagorske županije grad Pregrada ima najviše klizišta, čak 37 aktivnih. Procjenuje se kako je potrebno više od 9 milijuna kuna da sva budu sanirana sam o u tom gradu.

Kuće bi trebale biti građene sukladno prostornim planovima na kojima nema klizišta, složili su se Zoran Đuroković i Marko Vešligaj, gradonačelnik Pregrade.

- Imamo nažalost puno primjera u Hrvatskoj gdje su dozvoljene gradnje u područjima, gdje nikad dosada se nije gradilo i onda imate situaciju da se ondje pojavi klizište i naravno tada osoba traži pomoć od grada, županije, države da mu se to sanira, a problem je već od početka. Ne možemo svugdje dozvoliti gradnju, upozorava Vešligaj.

Ipak, činjenica je dodaje, da se klizišta pojavljuju puno više nego dosad zbog klimatskih promjena.