Marić: Ne možemo govoriti o rokovima oko uvođenja eura

Ministar financija Zdravko Marić rekao je u srijedu da će Hrvatska uskoro poslati pismo namjere za ulazak u Devizni tečajni mehanizam dva (ERM II), no da je zasad prerano govoriti o rokovima. 

Na pitanje novinara što se danas može očekivati na sjednici Nacionalnoga vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Zdravko Marić je istaknuo da je, nakon što je poslano pismo za blisku suradnju sa Europskom središnjom bankom, sljedeća tema pismo o našoj namjeri za ulazak u Devizni tečajni mehanizam dva (ERM II).  Rekao je, međutim, da se o rokovima još ne može pričati.

- Znam da vas jako zanimaju rokovi, ali u ovom trenutku o tome ne možemo decidirano govoriti. Planiramo određene stvari ispuniti u sljedećih 12 do 18 mjeseci te ćemo onda vidjeti što će biti. Mislim da nas iskustvo s pristupanjem Europskoj uniji, a onda i ova tema, dovode nas do zaključka da što smo bolje pripremljeni efekti su pozitivniji i bolji za sve hrvatske građane.



Lovrinović i Škibola traže raspravu o uvođenju eura

Zastupnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović i nezavisni Marin Škibola u srijedu su zatražili da se u Saboru provede rasprava o uvođenju eura u Hrvatsku. Ogluši li se predsjednik Sabora na njihov zahtjev, najavili su da će tražiti pomoć svih stranaka za pokretanje referenduma o euru.

Lovrinović je ustvrdio kako tri interesne skupine forsiraju uvođenje eura: bankari, koji žele bez valutnog rizika uvoziti kredite od svojih banaka majki i izbjeći velike povrate novca korisnicima dosadašnjih kredita uz valutnu klauzulu.

- Zatim uvoznici koji žele euro da također više nemaju valutnog rizika, te političari koji se tako dodvoravaju moćnicima iz Bruxellesa koji također guraju koncept političkog eura. Svima ostalima, a posebno izvoznicima, euro donosi daleko veće štete od koristi. Uštede na troškovima konverzije su marginalne u odnosu na slabljenje konkurentnosti ili siguran rast cijena koji bi uslijedio, rekao je.

U tom slučaju, ustvrdio je, imali bismo hrvatske plaće, a europske cijene.

- Zašto bi plaće bile niske? Zato što bismo uvođenjem eura izgubili mogućnost uravnoteženja bilance plaćanja putem tečaja, a održavanje niskih plaća ostalo bi nažalost ključni instrument održavanja konkurentnosti naših izvoznika, kazao je Lovrinović.

Istaknuo je i da prijetnje po nacionalnu ekonomiju ne dolaze samo unutar zemlje koja bi htjela uvesti euro nego i iz drugih, velikih svjetskih ekonomija. Ocijenio je da  trenutačno najveća prijetnja po euro stiže iz Italije koja se zapala u recesiju, čiji javni dug raste i koja bi uskoro mogla destabilizirati eurozonu i čitavu Uniju, a taj poremećaj bi se prenio i na Hrvatsku.

Ocijenio je da kuni nikada nije dana šansa te istaknuo da zemlje koje su zadržale svoje valute unutar Unije poput Poljske, Češke, Mađarske i Rumunjske pokazuju izvrsne rezultate u razvoju.

- Poljska je jedina zemlja u EU koja nije imala recesiju nakon velike krize 2008. godine, kazao je.

Poručio je da je prosperitet hrvatskog gospodarstva i društva moguć uz kunu, ali je za to potrebna nova, suverenija vlada koja će kuni otvoriti širom vrata i znati se boriti za naše interese.