Ohrabrenje zemljama zapadnog Balkana na putu prema EU

Riječi ohrabrenja za nastavak europskog puta zemljama zapadnog Balkana šesti put upućene su u Poznanju, jednom od gospodarski najrazvijenijih gradova Poljske. Europski čelnici ponovili su da za šest država u europskoj čekaonici alternative nema.

I domaćin poljski predsjednik Andrzej Duda i hrvatski premijer Andrej Plenković, na sastanku država Berlinskog procesa, političke inicijative pokrenute za pružanje potpore u reformama država jugoistoka Europe, upozoravaju da Europa nema jedinstveno stajalište o proširenju.

- Hrvatska će tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a nastojati pomiriti osjećaj frustriranosti u zemljama jugoistoka Europe zbog sporosti integracijskog procesa s jedne, i veliku rezerviranost prema proširenju u nekim članicama EU-a s druge strane, te realno sagledati kakav se kalendar budućih događaja može očekivati u sljedećem desetljeću, izjavio je premijer Andrej Plenković.



- Zemlje jugoistoka Europe imaju velike ambicije, ali sve dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istodobno u nekim zemljama EU-a, među kojima nije Hrvatska, imaju dosta velike rezerve i žele puno postupniji proces, rekao je Plenković nakon završetka sastanka na vrhu Berlinskog procesa, inicijative koja je osmišljena da se uslijed zamora od proširenje ne ugase posve napori na približavanju EU-u zemalja jugoistočne Europe.

- Imamo političku i predvodničku ulogu da pokušamo pomiriti ta dva osjećaja koji trenutačno postoje i na jedan realan i trezven način vidjeti što možemo očekivati za naše susjede u sljedećem desetljeću, dodao je Plenković.



Ističe da će stoga Hrvatska tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU-a u svibnju sljedeće godine organizirati summit zemalja EU-a i jugoistoka Europe.

Bt će to prigoda da realno sagledamo što se može učiniti u pogledu dinamike svake od tih zemalja u smislu približavanja Uniji u sljedećih deset godina, u kontekstu novih institucija EU-a, novog proračunskog okvira i promijenjene atmosfere i raspoloženja prema proširenju u velikim članicama Unije, rekao je.

Plenković je najavio da će se Hrvatska vrlo pažljivo i detaljno pripremiti za taj summit, da će on posjetiti sve zemlje u jugoistočnom susjedstvu i razgovarati s ključnim partnerima EU-a.

- Želim da taj summit u Zagrebu, 20 godina nakon prvog takvog summita, bude referentan i konkretan, kako europska perspektiva ne ostane samo eufemizam, rekao je Plenković.

Plenković ocjenjuje kako je Berlinski proces, pokrenut 2014. godine, hvalevrijedan potez kako bi se popunila praznina nastala u procesu približavanja zemalja jugoistočne Europe, a koja se nije smjela dogoditi.




Poljska kritizira EU zbog zanemarivanja zemalja jugoistoka Europe

Poljski predsjednik Andrzej Duda izrazio je nezadovoljstvo odlukom EU-a o odgodi otvaranja pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

- Europska unija ne bi trebala postupati tako s tim zemljama dok one provode reforme usmjerene prema europskim integracijama, izjavio je Duda otvarajući 6. sastanak na vrhu Berlinskog procesa, diplomatske i političke inicijative osmišljene kao potpora zemljama jugoistoka Europe na njihovu putu prema EU-u.

Duda je istaknuo da Berlinski proces vidi kao pripremu za proširenje EU-a na zemlje jugoistočne Europe.

- Europska unija nije potpuna bez zapadnog Balkana, rekao je Duda, domaćin skupa na kojem su se okupili najviši čelnici nekoliko zemalja EU-a i kandidatskih zemalja.

Merkel o proširenju različito od Macrona

Potreba za reformama unutar EU-a kojima bi se poboljšala učinkovitost u donošenju odluka i proširenje na jugoistočnu Europu nisu u koliziji i mogu ići paralelno, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.

-
Dijelim mišljenje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se moraju poboljšati radni mehanizmi u EU-u, ali to ne znači da treba zaustaviti pristupne procese, rekla je Merkel na summitu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron prošle je godine na summitu EU-zapadni Balkan u Sofiji ugasio nade tih zemalja u brže pristupanje, kazavši da se ne EU ne može širiti dok se iznutra ne reformira. Isto je ponovio prije nekoliko dana na summitu na kojem se odlučivalo o novim čelnicima europskih institucija, frustriran zbog teškog donošenja odluka na Europskom vijeću.

Glavne teme na ovogodišnjem summitu u Poznanju bile su prometno i energetsko povezivanje u regiji, ekonomske integracije, suradnja mladih, bilateralna i druga otvorena pitanja u regiji te globalni sigurnosni i migracijski izazovi.

U okviru summita održan je i poslovni forum koji je ove godine posvećen digitalizaciji javnog i privatnog sektora na zapadnom Balkanu, te niz sastanaka na ministarskoj razini. 

Europska komisija je objavila priopćenje u kojem ističe da je EU na summitu u Poznanju potvrdila svoju privržnost jačanju suradnje u regiji s nizom konkretnih mjera u pet ključnih područja: prometu i energiji, digitalnoj ekonomiji, sigurnosti i dobrosusjedskoj suradnji.

- Čelnici vlada, ministri vanjskih poslova, ministri gospodarstva i ministri unutarnjih poslova zapadnog Balkana, zajedno s njihovim kolegama iz nekoliko zemalja članica i visokih predstavnika sastali su se jučer i danas u Poznanju kako bi pojačali regionalnu suradnju između zapadnobalkanskih partnera, kao i između regije i EU-a te kako bi potaknuli daljnji proces europskih integracija zapadnog Balkana, navodi Komisija.

Nakon Poljske u sljedećih godinu dana Berlinskim procesom će supredsjedavati Bugarska i Sjeverna Makedonija.

Na 6. sastanku na vrhu u Poznanju sudjelovali su čelnici nekoliko zemalja članica EU-a i zemalja jugoistoka Europe.

Iz EU-a na skupu je sudjelovao hrvatski premijer premijer Andrej Plenković, njemačka kancelarka Angela Merkel, bugarski premijer Bojko Borisov, francuski premijer Edouard Philippe, austrijska kancelarka Brigitte Bierlein, slovenski premijer Marjan Šarec i britanska premijerka Theresa May. Italija i Grčka su zastupljene na ministarskoj razini.

Zemlje jugoistoka predstavljali su predsjednik Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, srbijanska premijerka Ana Brnabić, kosovski premijer Ramush Haradinaj, crnogorski Duško Marković, sjevernomakedonski Zoran Zaev, albanski Edi Rama.

Na skupu su također sudjelovali visoka predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i povjerenik za proširenje Johannes Hahn.