Tema dana: Procjena EK dobar znak, ali sve treba uzeti uz zadršku

Europska komisija je u srijedu znatno podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019. godini na 3,1 posto, s ranije procijenjenih 2,6 posto, a za sljedeću godinu predviđa rast od 2,7 posto te ističe da potrošnja kućanstava ostaje glavni pokretač rasta.

Komisija u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama navodi da domaća potražnja ostaje glavni motor rasta zahvaljujući jačanju investicija i snažnoj potrošnji kućanstava, te da je izvoz ponovno porastao nakon neočekivanog pada u prethodna dva tromjesečja.

Visokofrekventni indikatori, tržište rada i anketna istraživanja ukazuju da će se rast pogonjen snažnom domaćom potražnjom nastaviti tijekom 2019. godine, navodi Komisija. U prethodnim, proljetnim prognozama od 7. svibnja, Komisija je prognozirala rast hrvatskog gospodarstva za 2,6 posto, a za sljedeću godinu blago usporavanje na 2,5 posto .

Sada je znatno podigla procjene za ovu godinu na 3,1 posto, a za sljedeću usporavanje na 2,7 posto, što je blago povećanje u odnosu na procjene iz svibnja.



Hrvatsko je gospodarstvo prošle godine raslo za 2,6 posto, nešto niže očekivanog u prvom redu zbog izrazito slabog zadnjeg tromjesečja. Ipak, realni BDP skočio je izvan očekivanja u prvom kvartalu 2019. za 1,2 posto na kvartalnoj razini, kaže Komisija.

Potrošnja kućanstava je glavni pokretač rasta. Navodi da s rastom plaća i zaposlenosti pri niskoj inflaciji, potrošnja kućanstava ostaje glavne motor rasta u predstojećem razdoblju na koje se prognoza odnosi. Očekuje se daljnje jačanje investicija tijekom 2019. uz potporu poboljšanog povlačenja europskih fondova i niskih kamatnih stopa. Rast investicija u sljedećoj godini bi se trebao ponešto usporiti, navodi Komisija.

Očekuje se ponovni rast robnoga izvoza 2019. godine, dok se kod izvoza usluga očekuje nastavak ublažavanja budući da ograničenja na strani ponude postaju očitija, a međunarodna konkurencija u turističkom sektoru se intenzivira. Snažni rast konačne potražnje rezultirat će rastom uvoza roba i usluga tijekom ove godine.

Očekuje se da će doprinos neto izvoza rastu dalje padati tijekom 2019. prije poboljšanja 2020. godine, iako će ostati negativan", dodaje Komisija.
Rast zaposlenosti trebao bi biti umjeren, a očekuje se nastavak pada stope nezaposlenosti prema povijesnoj niskoj razini 2020., ističe Komisija.

Što se tiče inflacije, inflatorni pritisak u prvih pet mjeseci 2018. godine ostao je prigušen zbog negativne inflacije cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda uslijed promjena u primjeni stope PDV-a usvojenoj u rujnu 2018.

S obzirom na to da nedostatak radne snage postaje očitiji u nekim sektorima, očekuje se ubrzanje rasta plaća. Međutim, smanjenje opće stope PDV-a od siječnja 2020. godine i stagnacija cijena energije trebali bi prigušiti inflaciju. Inflacija bi trebala ostati prigušena na 0,9 posto u 2019. i 1 posto u 2020. godini, kaže Komisija.

Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju. Od ljeta prošle godine Komisija se vratila na pretkrizni ritam objavljivanja prognoza tako da dva puta svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne prognoze - proljetnu i jesensku te dvije privremene prognoze - zimsku i ljetnu.




Tema dana: Stopa rasta BDP-a pozitivna, ali sve treba uzeti sa zadrškom

O procjenama Europske komisije u Temi dana razgovarali smo sa Zvonimirom Savićem, posebnim savjetnikom predsjednika Vlade te profesorom Mladenom Vedrišem s Pravnog fakulteta u Zagrebu. 

- Ovo je dosta dobra vijest za Hrvatsku, porast je za čak 0,5 posto. Hrvatska je pri samom vrhu EU-a, jedine dvije države koje imaju veću korekciju su Mađari i Rumunji koji imaju porast od 0,7 posto. Ovo se događa zbog rasta hrvatskog gospodarstva u prvom kvartalu od 3,9 posto. To je jako dobar pokazatelj, konačno smo na prognozama premašili 3 posto, ističe Savić.

- Kada govorimo o stopama rasta moramo biti trezveni. Suština je u karakteru rasta. Još uvijek se to bazira na osobnoj potrošnji, nešto na investicijama, ali je to pitanje iskorištenja tih investicija. Koliko će one u budućnosti stvari nove vrijednosti. Dakle, dobra vijest, ali je treba uzeti sa zadrškom, ističe Mladen Vedriš.

- Za 2020. godinu su korekcije prema gore što se tiče za Hrvatsku. Doduše, očekuje se nešto manji rast, ali ima prostora ako bi došlo do nastavka rasta izvoza, intenzivnijeg korištenja fondova EU-a, moguće je i da taj očekivani rast koji je ispod 3 posto za 2020., da bude i veći, dodaje Savić.

Bitan je rast produktivnosti, nove investicije, niži porezi, manje administrativnih komplikacija - to je sve ono što može pridonijeti "zdravom BDP-u", ističe Vedriš dodajući da samo ljudi koji ovdje ostaju mogu stvarati novu vrijednost.

Rade se pripreme za novi krug poreznog rasterećenja, dodaje Zvonimir Savić.

- To će doprinijeti boljem funkcioniranju samih poduzeća, to bi trebalo doprinijeti dodatnom gospodarskom rastu za koji se nadamo da će se uspjeti održati iznad 3 posto.