Tema dana: Bošnjaković o izručenju Josipa Perkovića

Bivši jugoslavenski i hrvatski obavještajac Josip Perković u četvrtak je doveden u remetinečki zatvor, nakon što ga je Njemačka predala hrvatskim vlastima kako bi odslužio kaznu za sudjelovanje u ubojstvu emigranta Stjepana Đurekovića.

- Vrhovni sud potvrdio 30 godina zatvora za Josipa Perkovića
- Mustač tužio Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava 
- Velikogorički sud njemačku kaznu doživotnog zatvora Mustaču preveo u 40 godina zatvora
- Otvoreno o presudi Perkoviću i Mustaču 
- Iz HRT-ove arhive: Perković 24.1.2014. izručen Njemačkoj





Perković je u Zagreb došao redovnim letom iz Muenchena, a u zatvor u Remetincu primljen je oko 14,50 sati. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ranije je u Banskim dvorima novinarima potvrdio da će Perković neko vrijeme provesti u centru za dijagnostiku u Remetincu nakon čega će biti donesena odluka u kojem će zatvoru odslužiti ostatak kazne.

- On ide prvenstveno kod nas u dijagnostički centar. Procedura u dijagnostičkom centru je između 3 i 4 tjedna gdje se utvrđuju nekakve temeljne činjenice o zdravstvenom stanju i svim drugim nekakvim okolnostima i onda se donosi tek odluka koja bi zapravo Ustanova bila najpogodnija gdje bi on izvršavao. Što se tiče duljine ovog postupka, to je više vezano za postupanja njemačkih pravosudnih tijela, nego za nas, kazao je Bošnjaković.





Upitan zašto se proces izručenja odužio Bošnjaković je odgovorio da je to "više vezano uz postupanje njemačkih pravosudnih tijela".

Perkovićev odvjetnik Anto Nobilo ranije je rekao kako nema službene potvrde, ali da očekuje da će Perković tijekom dana u Hrvatsku stići nekim od redovnih letova iz Muenchena. Potom će najvjerotanije biti odvezen u zatvor u Remetincu odakle će ga naknadno rasporediti u neku od kaznionica.

- Osim što mi imamo aktivnu tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava zbog povrede prava na pošteno suđenje i nepristrani sud. Druga stvar je što smo išli na Ustavni sud i prigovaramo što je izrečena kazna od 30 godina zatvora - smatramo da je hrvatski sud trebao primijeniti zakon koji je vrijedio u vrijeme izvršenja djela, dodao je Nobilo.





Perković je, zajedno s nekada nadređenim Zdravkom Mustačem, zbog optužbi za sudjelovanje u Đurekovićevu ubojstvu početkom 2014. izručen Njemačkoj, ali uz uvjet da kaznu nakon presude služe u Hrvatskoj.

Vrhovni sud je 14. svibnja odbio Perkovićevu žalbu i potvrdio odluku zagrebačkog Županijskog suda koji je u prosincu prošle godine njemačku kaznu doživotnog zatvora za sudjelovanje u ubojstvu emigranta Stjepana Đurekovića preveo u 30-godišnju kaznu koju Perković treba odslužiti u hrvatskom zatvoru. Perkovićeva obrana ranije je tvrdila da u njegovu slučaju treba primijeniti 20-godišnju zatvorsku kaznu koja je bila najveća kazna u vrijeme ubojstva, a ujedno je i najpovoljnija za osuđenika.

Mustaču koji je osuđen zajedno s Perkovićem, a i dalje je u Njemačkoj, kaznu je s hrvatskim propisima usklađivao Županijski sud u Velikoj Gorici i izrekao mu 40 godina. Obojica su se nakon njemačke presude obratili i Europskom sudu za ljudska prava. Vrhovni zemaljski sud u Muenchenu Perkovića i Mustača osudio je u kolovozu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog odgovornosti za ubojstvo emigranta Đurekovića kojeg su u srpnju 1983. u Wolfratshausenu ubili zasad nepoznati počinitelji.

Tema dana o Perkoviću

O izručenju Josipa Perkovića govorilo se i u HTV-ovoj Temi dana, u kojoj je gostovao ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Ministar je rekao kako će Perković provesti određeno vrijeme u dijagnostičkom centru u Remetincu gdje će se utvrditi njegovo opće stanje i nakon toga će se donijeti odluka koja bi ustanova bila najpogodnija za njega za izvršavanje kazne.

Naglasio je kako se u postupku priznavanja doživotne kazne koju je donio njemački sud, morala donijeti presuda koja bi odgovarala njemačkoj presudi.

- Mi nemamo kaznu doživotnog zatvora pa je Županijski sud donio presudu o 30 godina zatvora. Vrhovni sud je to potvrdio i to je pravomoćno, rekao je.

Obrana Josipa Perkovića je podnijela zahtjev Ustavnom sudu i otvorila je postupak pred Europskim sudom za ljudska prava.