Hrvatska u vrhu po smrtnosti u Uniji

Španjolska je sa 829 umrlih na 100.000 stanovnika u 2016. godini zemlja s najnižom stopom smrtnosti u Europskoj uniji, objavio je u utorak Eurostat, statistički ured bloka 28 zemalja.

Nakon Španjolske slijede također mediteranske zemlje Francuska (838 umrlih), Italija (843) i Malta (882).

Najniža stopa smrtnosti je u mediteranskim zemljama i to ne samo zbog prehrane bogate povrćem i ribom, nego i zbog načina života, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolskog udruženja kardiologa.

Jako držimo do društvenog života i zato više izlazimo van pa se krećemo više od ljudi u nordijskim zemljama, koje nas nadmašuju u BDP-u po stanovniku, dodaje.
BDP je mjera životnog standarda kojom se izračunava broj proizvedenih roba i usluga u nekoj zemlji u godinu dana.

Hrvatska, iako mediteranska zemlja, nije među navedenim državama na začelju liste Eurostata. Ona s 1.336 umrlih na 100.000 stanovnika zauzima šesto mjesto po stopi smrtnosti.

Veću smrtnost imaju Bugarska, koja je s 1.602 umrlih na vrhu liste 28 zemalja, a slijede Latvija, Rumunjska, Litva i Mađarska. Prosjek EU-a je 1.002 umrlih.

Najveći broj smrti, 36 posto, uzrokovan je bolestima krvožilnog sustava, 26 posto je posljedica raka, a 8 posto respiratornih bolesti. Na prometne nesreće i vanjske uzroke otpada 4 posto, a po isto toliko i na bolesti živčanog sustava, mentalne i bolesti probavnog sustava.

U Španjolskoj se niska stopa smrtnosti tumači i visokom očekivanom životnom dobi. Prosječni stanovnik Španjolske umre u 83. godini, a prosjek industrijski razvijenih zemalja okupljenih u organizaciji OECD-u je 80,6 godina.
Španjolska je nakon Japana s 83,9 godina, druga zemlja u svijetu po očekivanoj životnoj dobi.

Unatoč ovakvoj privilegiranoj slici Španjolske, izazov s kojim se suočavamo jest kako smanjiti aterosklerozu, što je starenje arterija i nakupljanje loših masti i kolesterola na njihovim stijenkama, kaže Anguita. Podsjeća da 50 posto stanovnika Španjolske ima previsoku razinu štetnog kolesterola zbog loše prehrane, nedostatka vježbanja, a u nekim slučajevima i genetike.

Od 1970. do 2015. godine životna dob stanovnika u toj zemlji porasla je sa 70 na više od 80 godina. Čak 99,8 posto Španjolaca ima pristup javnom zdravstvenom osiguranju, dok je prosjek OECD-a 97,9 posto, podatak je novina El Paísa.

No tijekom nedavne gospodarske krize te uvođenja vladinih mjera štednje u cilju smanjenja proračunskog deficita, Španjolska je bila u vrhu po rezanju ulaganja u zdravstvo.

Od 2009. do 2013. godine ulaganja u zdravstvo bila su porasla 0,6 posto, dok je u prethodnim godinama bio zabilježen porast od 3,4 posto. Godine 2016. ulaganja u zdravstvo iznosila su 2.800 eura po stanovniku na godinu, što je oko 700 eura manje od prosjeka OECD-a.