"Svejedno kada ćemo u mirovinu - imamo premalo radno aktivnih građana"

Nakon odlaska Tomislava Karamarka i pada Oreškovićeve vlade građani su tražili stabilnost - dobili su to s koalicijskom Vladom Andreja Plenkovića, barem se to mislilo do prije nekoliko dana. Možda su izostale strukturne reforme, ali su ostali pokazatelji išli prema plusu: od rasta BDP-a do pada nezaposlenosti stabilnog kreditnog rejtinga. Koliko ovi potresi u Vladi mogu utjecati na gospodarske trendove Hrvatske, u Studiju 4 je govorio Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.

Komentirao je to što je ministar financija Zdravko Marić postao potpredsjednik Vlade. Kaže da je Marić do sada radio dobro posao i "ovo promaknuće je zasluženo". Zamjera mu nedostatak hrabrosti da odradi određene "rezove" koji su nam potrebni - tu nije pokazao dovoljno odlučnosti.

Govoreći o rastu BDP-a i plaća, Grubišić je istaknuo da treba shvatiti strukturu rasta BDP-a - RH je povukla sredstva iz EU-a, što je pak novac poreznih obveznika drugih građana EU-a koji je nama kanaliziran - mi nismo zaradili taj novac. Dodaje da rast plaća možemo zahvaliti odlasku radnika iz privatnog sektora izvan RH i restrukturiranju privatnog sektora - javila se prirodna potražnja za radnom snagom.

Grubišić kaže da to nije zbog velike providnosti bilo koje vlade, iako kolerira s prisutnošću ove Vlade, no to je koincidencija.

Što se tiče brojki u turizmu, kaže da su podaci kontradiktorni i zbunjen je. Kaže da ponuda u turizmu što se tiče smještaja raste, a i što se tiče ugostiteljske ponude. Dodaje da trebamo voditi računa da je u jednom trenutku potražnja veća, u drugom je manja.

Komentirao je koliko je važna percepcija rada Vlade. Kaže da je u politici 90% naglasak na percepciji, a 10% na činjenicama. Objašnjava da često treba sagledati cijeli kontekst kako bi se mogao donijeti pravi sud. Smatra da bi neka ministarstva trebalo ukinuti i treba postaviti pitanje rade li oni ono što bi trebali raditi.

- Hrvatska ima 20 ministarstava, prosjek EU-a je 12. Imamo još 6 središnjih ureda, trošimo 5% BDP-a na izvršnu i zakonodavnu vlast, a EU troši 2%. Sve mi to plaćamo i gledamo de facto na način Big Brothera kako sve skupa teče, a suštinske benefite za građane ne vidim jer nama treba manje države, a ne više, rekao je Grubišić.

U početku je bio protiv lex Agrokor, to je bila inicijativa 15-ak najvećih dobavljača koji su počeli snositi posljedice svojih loših poslovnih odluka. Što se tiče Uljanika, kaže da je dobro što smo podvukli crtu - znamo koliko je sve koštalo. Za mirovinsku reformu kaže da nije bitno radi li se do 60. ili 65. godine, problem je nedostatak radnih mjesta.

U RH jako malo ljudi radi u odnosu na radno aktivno stanovništvo - dok se to ne popravi, sasvim je svejedno hoćete li u mirovinu sa 60 ili 65 jer u obje ćete varijante biti siromašni s tom mirovinom, smatra.