Kišna žetva u Slavoniji

Odužila se žetva ratarskih kultura na slavonskim oranicama. Kada dopusti kiša, kombajni su u poljima pa se još žanju pšenica, uljana repica i ječam. Što je komu ostalo. Gužva i u silosima jer takvo se što nije dogodilo unatrag dvadesetak godina pa sve valja dobro uskladiti. Od žetve i skladištenja do obračuna isplate i daljnje prodaje.

- Sve u svemu, kiša nam je sve pokvarila, i prinose i hektolitre, proteine da ne pričamo, sve. Ljudi jesu malo nezadovoljni. Malo ide ovdje bolji prijem jer smo povećali kapacitete baš radi naših klijenata, objašnjava Krunoslav Vukić,
poslovođa u PC Silos PPK Valpovo.

U valpovačkom silosu ratari svoj urod mogu i uskladištiti pa čekati bolju cijenu. A ne prodavati po onoj prvoj u žetvi, koja je najčešće i najniža.

- Proizvođači koji nemaju vlastita skladišta imaju problem sa zarazama, sa smanjivanjem kvalitete i tu smo mi da im pomognemo, da im organiziramo da kroz neki duži period ipak nađu kvalitetnijeg kupca za svoju robu i postignu bolju cijenu. Mi im na takav način omogućavamo i da im nađemo kupca, da u kontaktima s našim partnerima iz Europe nađemo proizvođače koji su spremni to otkupiti, kaže Branimir Horvat, voditelj Eko kooperacije PPK Valpovo.

Iako su zbog teških uvjeta koji su pratili proizvodnju pšenice proizvođači strahovali za urod i kvalitetu, početak žetve i nije bio loš. Prvi su rezultati bili ohrabrujući. No u nastavku su oborine učinile svoje. Tjerale kombajne s polja i smanjivale parametre prema kojima se mjeri i zarada.

- Ima svega. Bilo je ispočetka i dobro. Onda poslije ovih kiša hektolitar pada i tako da pada i cijena žitu, ističe Josip Gabrović iz Ladimirevaca.

- Mislim da je dobra kvaliteta, da će biti dobro. Cijena? Ne znam za cijenu. Ne zna se još ništa, dodaje Ivica Vidošić iz Bocanjevaca.

No jedno je sigurno - količina oborina utjecala je na zdravstvenu ispravnost pšenice. U kojoj je primijećena pojava mikotoksina. Pune ruke posla i za stručnjake.

- Tako da dosta pšenice poslije ovih kiša neće završiti u hrani za ljude nego će ići kao hrana za životinje. Zašto je do toga došlo? Možemo reći, isključivo vremenski uvjeti, nejednolik raspored oborina po regijama. To je uveliko utjecalo na sadržaj mikotoksina, objašnjava Anto Nevistić iz tvrtke Inspecto d.o.o.

- Ove godine imamo značajniji ulaz uzoraka u laboratorij, zato što je prvotni monitoring pokazao da će ova godina biti problematična što se tiče mikotoksina. Za razliku od prošle, koja nije uopće bila problematična, i zbog toga ove godine imamo porast u broju analiza. Kontrolira se roba na ulazu u silose, u ćelijama otpreme robe. Znači praktički svaki uzorak koji ide nekom krajnjem korisniku, prolazi analizu mikotoksina ove godine, dodaje Marin Svalina iz tvrtke Inspecto d.o.o.

Slično kao i 2013. godine koju poljoprivrednici pamte kao iznimno kišnu. Nasreću, stanje nije alarmantno.
- Mikotoksini u određenim koncentracijama mogu biti štetni za zdravlje ljudi i životinja. Naravno, njihova toksičnost ovisi o kojem se mikrotoksinu radi. U ovom slučaju kad se radi o deoksinivalenolu, zapravo u ovim koncentracijama u kojima je pronađen ne može biti značajno štetno za zdravlje ljudi ili životinja, ali je potreban određeni oprez, ističe Marija Kovač, Inspecto d.o.o.

Zato se u ovom laboratoriju ništa ne prepušta slučaju. Rade se sve potrebne analize kojima se može utvrditi ima li mikotoksina u uzorcima. Utvrdi li se mikotoksin u pšenici, tada će se ona prenamijeniti. Iz one koja je bila za ljudsku hranu u onu za životinje. No time će joj pasti i cijena na tržištu.

Kiša je u žetvi smanjila kakvoću pšenice. Pala je i hektolitarska masa. Rezimiramo li - ratari će tako, nažalost, u konačnici žeti mahom stočnu pšenicu. Koja je jeftinija i na kojoj neće zaraditi. Unatoč velikim ulaganjima tijekom proizvodnje.