Grubišić: Investirajte u ono što nema veze s državom

U Hrvatskoj štedi gotovo 80 posto građana koji mjesečno na stranu stavljaju nešto više od 400 kn. Istodobno Austrijanci uštede mjesečno 200 eura. Možda nećemo tako brzo stići Austrijance ali štednja tvrtki i građana u Hrvatskoj raste barem prema istraživanjima HNB-a.
Depoziti banaka veći od 290 milijardi kuna
Prema novim podacima ove godine uštedjeli smo 14 milijardi kuna više nego lani u istom razdoblju. Štedljivost Hrvata analizirali su u Temi dana Sandra  Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a i financijski stručnjak Andrej Grubišić.

Švaljek je objasnila da kako gospodarstvo raste, imamo izraženi optimizam i pouzdanje potrošača pa u takvim okolnostima logično raste i štednja. Štednja građana iznosi otprilike 240 mlrd kuna. Smatra kako možemo očekivati i daljnji rast štednje i napominje da se struktura štednje mijenja - sve je manje oročene štednje što je posljedica vrlo niskih kamatnih stopa.

- Treba napomenuti da depoziti u bankama čine samo jednu polovinu financijske imovine građana - dio naše štednje nalazi se i u mirovinskim fondovima, a osim toga dio svog bogatstva držimo i u nefinancijskoj imovini, recimo u nekretninama. Cijene nekretnina rastu pa razumljivo puno ljudi ulaže u nekretnine, što i nije neracionalno - smatra Švaljek.
Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!
Grubišić je potvrdio da štednja građana iznosi gotovo 50 posto BDP-a. No, smatra da podrobnija analiza bi pokazala kako jako malo Hrvata investira u nekretnine, većina ih kupuje kako bi u njima živjela. Nažalost, kaže, mi smo na začelju Europske unije skupa s Bugarima pa samim time to je ograničavajući faktor za neko ozbiljnije ulaganje.

- Ekonomija u realnim terminima danas nije ništa puno veća nego što je bila prije 10 godina pa je teško reći da smo bogatije nego što smo bili jer smo 6 godina padali dok su svi oni koji su u socijalizmu bili iza nas, grabili prema naprijed. Nažalost to su činjenice- ocijenio je.

Razgovarajući o tome koliko se realno može ulagati, gosti su se složili kako je ključno pitanje tekući dohodak iz kojeg se treba odvajati za budućnost. Tekući dohodak ovisi o plaći, plaća ovisi o produktivnosti radnog mjesta.

- Hrvatska statistički ima izrazito nisku produktivnost radnih mjesta jer su radna mjesta u privatnom sektoru izrazito opterećena davanjima prema javnom sektoru i prvi korak ka stvaranju uvijete za ulaganje i investiranje za starosti je porezno rasterećenje privatnog sektora - napomenuo je Grubišić.

Onima koji imaju uvjeti za investicije savjetuje:

- Investirajte u one instrumente koje ne ovise o državnim subvencijama i državnim obećanjima da će Vam netko nešto isplatiti za 30 ili 40 godina! Svih tih ljudi za 30 godina neće biti a pitanje je dali će vam država moći ono što je obećano od strane nekog drugoga isplatiti. U tom smislu preferiram i sugeriram investiranje u nešto što nema veze s državom i državnim obećanjima.