Pjenušava biodinamika Pleševice

Za ljetnih žega valja se osvježiti. U pleševičkom vinogorju tvrde najbolje je utažiti žeđ hladnim pjenušcem. Zato ne čudi da im podrume isprazni žedna turistička sezona. Razlog je to da proizvodnju šire i ulažu u nove podrume. I to europskim novcem. Onim iz vinske omotnice koja ulazi u novo programsko razdoblje. Prate se i svjetski trendovi u proizvodnji grožđa pa Pleševica polako postaje oaza vinogradarske biodinamike.

- Nalazimo se u vinogradu crnoga pinoa, vinogradu koji od ove godine radimo po biodinamičkim načelima, dakle potpuno prirodnoj posvećenosti tlu, lozi, ali i cjelokupnom dojmu. Moram reći da smo imali nesreću da smo odmah u početku uletjeli u ultra tešku i zahtijevnu godinu što se tiče posla u vinogradu, ali je to s jedne strane i pozitivno, imali smo tešku školu na najteži mogući način, smatra Tomislav Tomac iz Donje Rijeke.

- To su vina koja su vrlo bogata, koja su živa, vibrantna koja daju drugačiju dimenziju, naravno, zato jer sve kreće iz zemlje, drago mi je da smo to oživjeli, tu zemlju jer ona onda to vrati lozi, a ona nama u grožđu i jednog dana u butelji, ističe Martina Tomac  iz Donje Rijeke.

- Vidite trs gdje je rađena zaštita samo s kontaktnim pesticidima na bazi bakra i sumpora, potpuno zdravo grožđe vidite što se tiće pepelnice, peronospore, nevjerojatno je da smo u ovako teškoj godini uspjeli sve sačuvati, naglašava Tomislav.

A uspjeli su. Grozdovi su zdravi i jedri. Crni pinoti već šaraju. Bolestima ni traga, unatoč godini koja je od starta puna ekstrema.

- Biodinamika u vinogradu nije samo tlo, morate znati zaštitu vinograda sumporom i bakrom, morate masksimalno poznavati način rezidbe, skidajna viška mladica, vršikanje, sve mora biti odrađeno vrhunski da bi mogli odraditi zaštitu sumporom i bakrom, ističe Tomislav.

Tlo razrahle. Obogaćuju humusom sijanjem leguminoza koje osiguravaju dovoljno dušika pa umjetne gnojidbe nema. Skupljali su iskustva u najpoznatijim europskim vinarskim regijama koje se sve više okreću školi Rudolfa Štajnera.

- Recimo vinarija Konti, Domen Lefle, Leroa ili naš prijatelj Joško Gramer koji je biodinamičar. Poznajemo puno proizvođača pjenušca iz Šampanje koji se okreću biodinamici poput velike šampanjske kuće Reder koja sadi vinograde već 9 godina u biodinamici, ističe Martina.

No Tomčevi su u nas pioniri u biodinamičkoj proizvodnji mirnih i pjenušavih vina. Početkom devedesetih prvi su na Plešivici proizveli pjenušce. Danas su pjenušci sinonim vinogorja.

- Ne samo naši pjenušci, već i pjenušci drugih vinara zauzeli su odlične pozicije u najboljim hrvatskim restoranima i hotelima, čim dođe ljeto sve pripremimo, degoržiramo, ljepimo etikete, ove godine nama je jako dobra, ne možemo se požaliti, naglašava Martina.

- Mi smo stvarno izuzetno zadovoljni, makar se govori da turizam je nešto slabiji ove godine, mi to nismo osjetili, možemo reći da je ova godina sllična kao i prošla po prodaji pjenušca i vina - tko su kupci hrvatskih pjenušaca?-Tržište koje mi ciljamo su restorani i hoteli, a to je mjesto gdje se najviše prodaju - vine barovi, vine shopovi, ističe Nikola Šember, Donji Pavlovčani.

Obitelj Šember plasirala je ove godine 40 tisuća boca. Teška je to i zahtijevna proizvodnja. Skuplja od one mirnih vina koja dozrijevaju puno ranije.

- U pjenušcima ima jako puno ulaganja, nikad kraja ulaganjima, puno čekanja, cijela ta oprema za proizvodnju košta stvarno dosta, tako da i cijena proizvoda s time raste, klasična je metoda proizvodnje, i do pet godina odležavanja prije nego što idu na tržište, a opet cijena mora biti prihvatljiva svima da si mogu priuštiti, ističe Nikola.

Pa su Šemberovi posegnuli za vinskom omotnicom kako bi izgadili novi, reprezentativni podrum baš za proizvodnju i odležavanje svoje perjanice - pjenušavih vina.

- Mi smo radili podrum na dvije etaže, tu dolje je jeoš jedna etaža, radili smo za kapacitet od 250 tiusuća boca što nam trenutačno ne treba, ali kad se gradi da imamo veći prostor za budućnost. Ako će nam on trebati da je spreman, da je tu, ističe Zdenko Šember, Donji Pavlovčani.

Ulaganje 'teško' više od milijun i pol kuna od kojih je polovina nepovratna. Kako potražnja za pjenušcima naglo raste, valja dodatno uložiti u opremu i to onu za degoržiranje. A tu ponovno računaju na vinsku omotnicu.

- Ako vinska omotnica opet bude, mislim da će biti puno jednostavnije, opet bi se prijavili ako će biti jednostavnije nego prije, preko nje bi opremili sve za pjenušce još jedan dio opreme za podrum. To nam je u planu, imamo dio u drvenim bačvama i još bi jedan dio uredili s velikim drvenim bačvama i tu bi voljeli uložiti, ističe Zdenko.

- Mi smo donijeli novi pogram pomoći sektoru vina u okviru kojega imamo na raspolaganju 54 milijuna eura, odnsono 11 milijuna eura svake godini s obzirom na to da svake godine moraju sredtsva potrošiti, drugačija su pravila nego kod Ruralnog razvoja gdje imamo 3 godine za završiti projekt, ističe Leticija Hrenković iz Ministarstvo poljoprivrede.

Novac za razliku od prethodne vinske omotinice, mogu dobiti po završetku svake operacije u okviru projekta. To uvelike olakšava ulaganja u vinarije i podrume za koje je potpora u odnosu na prethodno razdoblje povećana. Nova je to prilika za vinarski sektor pa i pjenušare s Plešivice koji poput obitelji Šember i Tomac,  imaju dobra iskustva s povlačenjem novca iz izdašnih europskih fondova.