Nekonvencionalne poljoprivredne kulture osvajaju naša polja

Ne treba previše naglašavati brojne probleme s kojima se moraju nositi poljoprivrednici - od plasmana proizvoda i cijene do prirodnih nepogoda. Promjena modela poslovanja mnogima se nametnula kao jedino rješenje. Donosimo primjere onih koji su se odlučili na rizik uzgajajući sve popularnije nekonvencionalne kulture. Kažu da nisu požalili.
U Leskovcu Topličkom Valentina Gotić na svom polju nema za nas tradicionalne rajčice ili krastavce. Ona uzgaja - ljute papričice. Upravo je počela berba, a sve što ubere odmah i proda.

- Kad se jednom shvati, uzgoj nije problem, ali u početku se trebalo učiti. Još učim, kaže Valnetina.

I na imanju obitelji Sarač - berba. Iako su okruženi kukuruzom i krumpirom, odlučili su sve uložiti u aroniju, borovnicu, ribizl.

- Recimo da se od ovoga može normalno živjeti. Od toga se nećemo obogatiti, ali da se dobro živjeti, ističe Spomenka Sarač

Obitelj Lazar iz Vinice posvetila se batatu. Kako i ne bi kad su prošle godine po hektru iskopali 4 tone koje su odmah prodali.

- U Marinadu Varaždin sve damo i onda oni dalje plasiraju za Spar i Konzum, objašnjava Mirjana Lazar koja kaže da je cijena zadovoljavajuća. 

"Slatki krumpir" u Hrvatskoj se uzgaja na stotinjak hektara, Lazari su u Varaždinskoj županiji jedini. Šteta jer tlo i klima su idealni.

- Prosječni prinosi po biljci se kreću od 1 do 2 kilograma, ali prema istraživanjima koje smo proveli ovdje se može dobiti i 3 do 4 kilograma, ističe Mara Bogović, stručna podrška u Ministarstvu poljoprivrede.

Iako stidljivo - nekonvencionalne poljoprivredne kulture uvode se i na naša polja koja su još, nažalost, nerijetko obrasla i zapuštena.