Crnopački špiljski sustav postao hrvatsko speleološko središte

Spajanje dviju velikih jama u Crnopački špiljski sustav kruna je tridesetogodišnjeg istraživanja Crnopca koji je time postao pravo hrvatsko speleološko središte, ističu speleolozi.

Ovo je jedan od najspektakularnijih rezultata u povijesti hrvatske speleologije, kaže speleolog Ruđer Novak.

To je najznačajniji spoj dva speleološka objekta ikad dokumentiran u hrvatskoj speleologiji, smatra speleolog Teo Barišić.

Speleološki objekti duži od 40 kilometara važni su i u svjetskim razmjerima. Crnopački špiljski sustav (CŠS) je među top 80 sustava u svijetu, ili među top 30 u Europi, napominje Novak.

Speleološka istraživanja počela su speleolozi zagrebačkog Željezničara prije tridesetak godina, a prvi logor organizirao je speleolog Ozren Lukić (1965.-1992.), koji je dvije godine poslije poginuo na Velebitu kao pripadnik Planinske satnije Velebit.

Speleolozi "Željezničara" uložili su desetljeća predanog rada i upornosti na istraživanje Crnopca. Posljednjih desetak godina zbog iznimno velikog broja otkrivenih jama istraživanju objekata na Crnopcu pridružili su se speleolozi iz čitave Hrvatske, pa je taj dio Velebita postao pravo speleološko središte, ističe Novak.

Najveći rezultat toga rada otkriće je i istraživanje jame Kita Gaćešina u čemu ključnu ulogu imaju speleološki i bračni par Aida i Teo Barišić iz Šibenika.

Crnopački sustav najveći je špiljski sustav u Hrvatskoj s ukupnom dužinom svih kanala od 41.299 metara, ali i dubinom od 797 metara. Najdublja jama u Hrvatskoj je Lukina jama - Trojama na Velebitu s 1.431 metrom dubine.

Speleolozi su ta iznimno teška istraživanja izveli potpuno volonterski, ali su također uložili i velika sredstva. Samo do 2014., prema Barišićevu izračunu, na istraživanja Kita Gaćešine utrošili su oko 550 tisuća kuna na prijevoz i hranu po 233 tisuće kuna, te na potrošnu opremu oko 78 tisuća kuna. Ako se po istom prosječnom trošku doda pet novih godina, ukupna iznos premašuje 800 tisuća kuna. 

Osim morfoloških vrijednosti, nedovoljno istraženi Crnopac središte je podzemnog biodiverziteta. U podzemlju je zabilježeno najmanje 40 pravih špiljskih vrsta, od kojih su pet njih endemi Crnopca, devet endemi Velebita i 17 endemi Hrvatske, ističe Novak i dodaje da se istraživanja nastavljaju.

Pred sličnim se izazovom svakodnevno nalaze speleolozi, s tim što duboko u podzemlju nemaju koga pitati za savjet, nego su za davanje imena prepušteni sami sebi.

Prve kanale nazvali su Vrata percepcije, Amazona, Brački kanal, Blankin kanal, Ledena kokoš, Razvratnica i slično. Kasnije su došle na red Lude 70-e dide Vladimira, Iskompleksirani prstenovi, Kme, The Lunatic Is In The Hall, itd.

Ti su nazivi puno više od zabave, kako bi netko mogao steći dojam na prvu. U otkrivanje i istraživanje podzemnih prostora, za koje su cijela Hrvatska, Dinarski krš i znatno širi prostor obogaćeni, speleolozi su uložili nezamislivo veliki trud.