Tema dana: Prijeti li afrička svinjska kuga i Hrvatskoj?

Prijeti li afrička svinjska kuga i Hrvatskoj, nakon što je potvrđena i u Srbiji? Koje se mjere poduzimaju, što bi njeno širenje značilo za ionako ugroženi opstanak uzgoja svinje na hrvatskim gospodarstvima?

Ministarstvo poljoprivrede izdalo je upozorenje, a u emisiji HRT-a Tema dana o tome su govorili pomoćnica ministrice poljoprivrede Tatjana Karačić i predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo. 

Pomoćnica ministrice poljoprivrede Tatjana Karačić rekla je da se u RH već dulje vrijeme primjenjuju preventivne mjere kojima je cilj smanjenje rizika od ulaska virusa afričke svinjske kuge, a i rano otkrivanje eventualne pojave kako bi se mogle pokrenuti mjere suzbijanja bolesti.

Naglašava da su od ključne važnosti uzgajivači svinja koji trebaju aktivno pratiti svoju populaciju svinja te bilo kakvu sumnju u bolest ili uginuće trebaju odmah prijaviti nadležnoj veterinarskoj organizaciji.

Mjere su upućene i lovcima i lovoovlaštenicima. Apelirala je na lovce da ako vide lešine divljih svinja ili posumnjaju na bolest, to prijave.

Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo rekao je da svaki svinjogojac provodi mjere Ministarstva.

- Mi smo prva crta obrane od virusa svinjske kuge. Ako se uzgajivač pridržava biosigurnosnih mjera, rizik se može svesti na minimum, rekao je.

Naglašava da je jedna od mjera kojima se osigurava da neće doći do kontakta divljih svinja i svinja u uzgoju da vlasnici svinja ne smiju biti lovci i ići u aktivan lov na divlje svinje.

- Intenzivno svinjogojstvo bazirano je na zatvorenim farmama te je praktički nemoguće da dođe do tog kontakta, kaže.

Karačić je objasnila da se bolest širi direktno kontaktom sa bolesne životinje na drugu životinju, ali i indirektno, preko svježeg mesa, mesnih proizvoda, s uginule lešine te da virus ostaje u okolišu relativno dugo, velike su mogućnosti širenja, i na to je teško utjecati.

- Ministarstvo poljoprivrede uputilo je javni poziv uzgajivačima autohtonih domaćih svinja koje svinje drže na otvorenom i koje moraju biti zatvorene duplom ogradom. Do studenog je otvoren poziv za sufinanciranje, svi se mogu javiti, rekla je.



Krizni plan se aktivira u trenutku pojave bolesti, odgovornosti su podijeljene, glavni je nacionalni krizni stožer, postoje lokalni krizni stožeri, ključni su veterinari, veterinarski inspektori, uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede. U uzgojima u dvorištima u kojima se potvrdi bolest jedina je mjera usmrćivanje svih svinja.

Kad bi se svinjska kuga pojavila u Hrvatskoj predviđaju se poražavajuće posljedice, broj svinja u uzgoju, ionako nam opada, domaći uzgoj pokriva samo oko 40% potreba Hrvatske.

Na pitanje što bi se dogodilo da se bolest pojavi, Jančo je odgovorio da bi stariji uzgajivači vjerojatno bili obeshrabreni, a da su mlađi uglavnom kreditno zaduženi te da za taj problem Ministarstvo treba pronaći rješenje.

- Virus afričke svinjske kuge nije opasan za ljude, naglasio je. Konzumacijom svinjetine u kojoj eventualno postoji virus ljudi ne mogu oboljeti, niti ostale životinje, ističe.

Uzgajivači: Svinjska kuga može uzrokovati veliku štetu gospodarstvu

Nakon što je u Srbiji potvrđena afrička svinjska kuga u Hrvatskoj su pojačane preventivne mjere kako bi se spriječilo širenje bolesti. Nije opasna za ljude, no dođe li do nas upozoravaju stručnjaci i uzgajivači mogla bi nanijeti enormnu štetu hrvatskom svinjogojstvu. A to bi bio još jedan udarac proizvodnji koja je u Hrvatskoj ionako na niskim granama.

Dugogodišnji svinjogojac iz Kokinca pokraj Bjelovara, Franjo Bačeković, smatra da zasad nema bojazni da će se svinjska kuga pojaviti u Hrvatskoj.

- Ako se sve kontrolira i sve se radi kako bi trebalo biti, ako se kamioni peru , dezinficiraju, na sve se to pazi. Znači da ne može doći do toga. Obzirom da su napravljene kategorizacije farmi i sve je provjereno kako bi trebalo biti, kako je ministarstvo tražilo, objašnjava Franjo Bačeković.

Ministarstvo poljoprivrede zabranilo je, uz ostalo, držanje svinja na otvorenome, prijevoz ne dezinficiranim vozilima, premještanje bez dokumentacije te zakapanje lešina.

Još početkom godine ministar Tolušić naredio je pojačani odstrel divljih svinja koje su se kod nas razmnožile, a prijenosnici su tog virusa.

No, Franjin optimizam ne dijeli njegov susjed, također iskusni uzgajivač.

- Sigurno da se bojimo, razumijete, vele da se to jako brzo širi da to je smrtnost  u roku nekakvih 15 dana i nedajbože da se tu pojavi onda smo stvarno na koljenima do kraja, kaže Željko Lukač.

Pojavi li se bolest, svinje se usmrćuju u krugu od 3 do 10 kilometara. Svinjska bi kuga bila katastrofalna za naše svinjogojstvo kojim podmirujemo samo 40-ak posto vlastitih potreba, a samo lani je ukupan broj od milijun svinja pao za gotovo 7%.