Budućnost hrvatskog nautičkog turizma

Ove godine u nautičkom je turizmu 3% manje dolazaka i noćenja ostvarenih na plovilima. No kornatski nautički turizam je u plusu, a planiraju i daljnji razvoj - najesen počinju postavljati 224 bove za privez brodova, u sklopu 50 milijuna kuna vrijednog europskog projekta.

Ako raj ima more, nalik je Kornatima. Dokle oko seže vidi se plavetnilo okrunjeno hridima i škojima. Tko jednom "zaore" pramcem ovo more, uvijek mu se vraća. Nacionalni park stoga niže pluseve. Statistika za 2019. bilježi: rekordnih 13% uplovljavanja više. 

Uvjereni su u parku, kad se zahvaljujući projektu EU-a Rediviva Kurnata otvore i vrata Kuće okrunjenog mora, posjetiteljskog centra u Vruljama - privlačit će i više posjetitelja.

Donosimo priču iz Nacionalnog parka Kornati.



Naša konkurencija u nautičkom turizmu danas je vrlo kvalitetna i učinkovita. Tržište je sve zahtjevnije - standardi u nautici sve su viši. Ove godine u hrvatskom nautičkom turizmu 3% manje dolazaka i noćenja ostvarenih na plovilima. Je li taj pad razlog za zabrinutost?

O tome su u emisiji HRT-a Tema dana govorili predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, predsjednik Županijske komore Šibenik, inače bivši predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Ivan Soža te ravnatelj Nacionalnog parka Kornati Šime Ježina.

Kristijan Pavić rekao je da su u odnosu na prošlu sezonu brojke u okviru očekivanog, na razini prošle godine. Naglašava da žele ulagati i podizati kvalitetu, za što je iznimno bitno da zaživi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

ACI ima 22 marine i dva sidrišta od Umaga do Dubrovnika, a koncesijski ugovori za marine istječu 2030., što je izuzetno veliki problem.

- Sva ozbiljnija ulaganja su predmet detaljnih analiza i teško je naći kvalitetno ulaganje na tako kratak rok. Za ACI je ključno produžiti koncesije, kazao je.

Kao primjer iskoraka koji ACI čini naveo je rekonstruiranu marinu u Rovinju, u koju je uloženo 150 milijuna kuna i koja je prilagođena današnjim zahtjevima nautičara.

Ivan Soža kazao je da nema razloga za zabrinutost, jer prema službenim podacima Ministarstva mora do 15. srpnja zabilježeno  je 3% više dolazaka, a toliko i noćenja, odnosno 240.000 dolazaka i 1,5 milijuna noćenja. Kaže da prognoze pokazuju da će ova sezona biti u najmanju ruku na razini prošlogodišnje.

- Sezona ide svojim tijekom, vjerojatno je tijekom posljednjih dana došlo do malih poremećaja, kazao je.

Objašnjava da je ove godine na tržištu plovila preko 5% više plovila u čarter ponudi, što povećava bazu za ostvarivanje broja dolazaka, a smanjuje prihode po brodu.

- Prošlo je vrijeme dvoznamenkastih porasta broja dolazaka u čarterskim plovilima. U odnosu na konkurentske zemlje mi imamo optimalno iskorištenu infrastrukturu u marinama, sidrištima, i u lukama otvorenim za javni promet. Dosegli smo određen nivo i ne možemo ići naprijed ako kontinuirano ne ulažemo u nautičku infrastrukturu. Naše su marine potpuno konkurente kada je u pitanju infrastruktura, a imamo najbolju ili najveću čarter ponudu na svijetu, što nas čini nautičkom velesilom. Grčka daje subvencije za čarter tvrtke. Mi smo se u tom segmentu zasitili i nemamo resurse da bismo išli većim postocima naprijed, istaknuo je.

Plavetnilo Nacionalnog parka Kornati i dalje je odličan mamac za nautičare. Kornati bilježe plusove. Ove se godine mogu pohvaliti s rekordnih 13% uplovljavanja više. Na pitanje što je formula uspjeha, ravnatelj parke Šime Ježina kaže: Atraktivni smo bili i ostat ćemo.

- Na Kornate dolaze nautičari iz cijelog svijeta prvenstveno Njemačke, Austrije i Italije, ali i iz SAD-a i Rusije. Imamo oko 200.000 posjetitelja, što je maksimum. Htjeli bismo da Kornati postanu cjelogodišnja turistička i edukacijska destinacija, rekao je.

Govorio je i o projektu Rediviva Kurnata, vrijednom 57 milijuna kuna. Projekt ima 16 potprojekata, a kao najvažniji izdvojio je izgradnju posjetiteljske infrastrukture. Bit će izgrađena "Kuća okrunjenog mora", kao prva točka unutar parka gdje bi posjetitelji kroz moderne multimedijske sadržaje mogli upoznavati kornatske posjede. Cilj je dovesti posjetitelje da vide te posjede, rekao je i istaknuo važnost dijaloga s lokalnim stanovništvom, jer je kopneni dio Kornata u 100%-tnom vlasništvu najviše Murterina i Betinjana.