Tema dana: Hoće li velike kazne poboljšati sigurnost prometa

Izrečena je još jedna bezuvjetna zatvorska kazna nakon što je na snagu stupio stroži zakon o sigurnosti prometa na cestama.

Vozač iz Bosiljeva (47) provest će dva mjeseca u zatvoru jer je vozio automobil koji nije bio registriran, izmjereno mu je 0,61 promil alkohola u krvi, a vozio je bez vozačke dozvole, odnosno prije stjecanja prava za upravljanje vozilom.

U posljednje tri godine četiri je puta kažnjen zbog istih prekršaja pa je odmah upućen na izdržavanje kazne u zatvor u Karlovcu.

Proizlazi to iz novih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su stupile na snagu 1. kolovoza. Njime je predviđeno strože kažnjavanje počinitelja najtežih prekršaja za koje je utvrđeno da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu. Djelovanje policije posebno je usmjereno prema ponavljačima teških prekršaja u prometu - recidivistima, a njih, nažalost, itekako ima.

O tome je u emisiji HRT-a Tema dana govorio policijski službenik Službe za sigurnost cestovnog prometa Miron Huljak.

Uoči emisije čak je 10 osoba
ozlijeđeno u teškoj prometnoj nesreći

Na pitanje kakva je sada situacija u sigurnosti na cestama Huljak je rekao kako su srpanj i kolovoz ove godine bitno bolji što se tiče sigurnosti prometa te da ima sjetno manje smrtno stradalih ljudi što je prvi pokazatelj stanja sigurnosti.

- Kada gledamo od početka godine pa do zaključno s jučerašnjim danom u odnosu na isto razdoblje lani, imamo 15,3% manje smrtno stradalih, što u ljudskim životima znači da je dosad ove godine poginulo 30 ljudi manje, rekao je Huljak.

Govoreći o cilju policije rekao je da kad se gleda razdoblje od 2013. do 2018. godine nikako da se Hrvatska spusti ispod 300 poginulih na godinu u prometu.

- To je osjetno manje nego 1990. godine kad je u Hrvatskoj ginulo 1340 ljudi u prometnim nesrećama. Velik je to napredak, ali smo mi još uvijek pri dnu europske ljestvice po smrtnom stradavanju. Imamo preko 7 poginulih na 100.000 stanovnika, dok one najjače zemlje što se tiče sigurnosti prometa imaju 2,3 do 3 smrtno stradala na 100.000 stanovnika, objasnio je.

Spomenuo je i glavne razloge smrtnosti na cestama.

- Mi smo dio velike europske obitelji i ono što muči kompletnu EU to muči i nas. To su četiri glavne ubojice u prometu: brzina, alkohol, nevezanje pojasom i korištenje mobitelom. Odgovorno tvrdim da bi u Hrvatskoj bilo isti čas 10%  manje poginulih u prometu da se ljudi vežu na svim mjestima u vozilima, rekao je Huljak.

Rigoroznijim kaznama od 1. kolovoza kažnjavaju se oni koji u naseljenom mjestu voze više od 50 km/h iznad dopuštene brzine. Kazna za takve prekršitelje je između 10.000 i 20.000 kuna. Ako se dva puta počini taj prekršaj vozač može ostati čak i bez vozila. Kad se radi o alkoholu iznad 1,5 promil isto je povećana kazna i posljedica također može biti oduzimanje automobila. Kazna s 500 kuna povećana je na 1000 kuna za nevezanje pojasa te razgovor na mobitel.

Huljak je komentirao i visoke novčane kazne o kojima se od stupanja na snagu novog zakona piše u medijima.

- Kad je riječ o velikim kaznama, radi se o recidivistima, o ljudima koji su teško prekršili prometne propise. "Normalni vozači", ljudi koji poštuju propise nemaju se čega bojati. Te kazne su išle baš u smjeru, ne s ciljem kažnjavanja, nego s ciljem spašavanja života, rekao je.

- Edukacija od najranije životne dobi je jedini način da imate nakon 18 godina mlade ljude koji gledaju afirmativno na sigurnost cestovnog prometa. Recidivisti su ljudi s nekom svojom osobnošću, očito problematični ljudi. Najgore kod njih da jedan dobar dio njih uopće nema vozačku dozvolu, da uopće ne registriraju automobile, da voze automobile sumnjive tehničke ispravnosti i takve je ljude teško novčano kazniti jer su često to i socijalni slučajevi. Ali zatvorske kazne bi mogle djelovati, vidjet ćemo, pokazat će vrijeme, rekao je.