Svijet kao Monopoly, Grenland kao nekretnina

Svijet kao igra Monopoly? Američki predsjednik Donald Trump želio bi da SAD kupi ni manje ni više nego otok Grenland - mjesto od strateške važnosti u utrci za naftna nalazišta pod Sjevernim morem. Dok iz Danske i s Grenlanda odgovaraju blagom nevjericom, kroničari podsjećaju da je američko zanimanje za Grenland počelo i prije Trumpa.

Nakon višetjednih spinova Donald Trump još jednom je potvrdio da se ne šali vezano uz mogućnost da SAD ponudi otkup najvećeg svjetskog otoka.

- Za Sjedinjene Države to bi bilo lijepo. Vlasnik je zapravo Danska. Mi smo veliki saveznik te zemlje, pomažemo joj, štitimo je i nastavit ćemo to činiti - poručio je.

Ideju je podupro i Trumpov ekonomski savjetnik Larry Kudlow. Spreman je, kaže, istražiti mogućnost da SAD 152 godine nakon što je od Rusije kupio Aljasku, Danskoj - ili možda samom Grenlandu - da ponudu koja se neće moći odbiti.

- Grenland je strateški važno mjesto, s brojnim nalazištima vrijednih minerala. Ne želim ništa predviđati, ali predsjednik Trump zna ponešto o kupnji nekretnina - kazao je Kudlow.

Lokalni stanovnici ne doživljavaju Grenland kao nekretninu. Trumpovu ideju smatraju nerealnom.

Ali što je stvarnost za novovjeku geopolitiku? Arktički otok Grenland velik je kao polovica teritorija Europske unije, a na njemu živi samo šezdesetak tisuća ljudi. Osamdeset posto teritorija prekriveno je ledom koji se ubrzano topi. Sve su dostupnija bogata nalazišta nafte, plina, uranija i rijetkih minerala. Uz to, Grenland uživa status autonomne zemlje unutar Kraljevine Danske.

- Valjda misli da može kupiti što god poželi. No žalim slučaj - ne može. Ovdje je riječ o ljudima. Grenland je zemlja. Grenland je kultura, poručuje Trumpu Tina Joergensen, medicinska sestra s tog otoka.

Dok danske vlasti izražavaju prezir i čuđenje uspoređujući Trumpovu inicijativu s prvotravanjskim šalama, američki predsjednik nastavlja s agendom mjesec dana prije puta u Kopenhagen.

-  Danska trpi jer se mora brinuti za Grenland. Godišnje gubi gotovo 700 milijuna dolara. A za SAD bi bio strateški važan, njegove su riječi.

Trump nije prvi američki predsjednik koji je želio kupiti Grenland. Prije početka hladnog rata 1946. Harry Truman nudio je Danskoj 100 milijuna tadašnjih američkih dolara u zlatu. Nije prošlo, ali je SAD je ishodio pravo da na Grenlandu sagradi vojnu bazu. U 21. stoljeću cijeli otopljeni Arktik postaje poprište borbe za golema podmorska nalazišta nafte, a odnosi SAD-a s Rusijom i bez toga su najgori od završetka hladnog rata.